POREZNA REFORMA Četiri područja u kojima Vlada želi uvesti najveće promjene (i jedno koje čeka dozvolu EU-a)

Jedna od većih reformi koje je najavila nova Vlada - a čije će posljedice građani neposredno osjetiti - svakako je ona poreznog sustava.

Pročitajte i ovo Novi zakonski okvir Vlada objavila što planira s državnim poduzećima: Neka će u prodaju? potvrdila parlamentarna većina Piletić: Poznato je kada stiže porezna reforma uključujući i porez na nekretnine

"Nastojat ćemo da paket zakona bude na sjednici Vlade 10. ili 11. studenoga. To je kratki rok i sve je poprilično nategnuto, međutim, i dalje je izvedivo. Paralelno s tim, vodit ćemo i javnu raspravu da se što više detalja prenese javnosti, odnosno građanima i poduzetnicima, i da njihova faza prilagodbe bude što efikasnija", rekao je ministar financija Zdravko Marić nedavno novinarima. Predstavljajući smjernice reforme, kazao je da će se za njezinu implementaciju morati izmijeniti devet zakona te će biti doneseno sedam novih.

Treba pritom istaknuti da nakon što se o poreznoj reformi izjasni Vlada, sve tek treba ići na raspravu u Sabor, tako da je lako moguće i da konačni prijedlog bude izmijenjen.

Donosimo vam nekoliko najvažnijih stvari koje trebate znati o novoj poreznoj reformi i kako će se ona odraziti na svakodnevni život. A promjene, barem po sadašnjem prijedlogu, zasigurno neće biti male.

Promjene za poduzetnike

Poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici koji imaju godišnje prihode manje od 3 milijuna kuna plaćali bi nižu stopu poreza na dobit, od 12% (dosad 20%), a za one koji imaju prihod veći od 3 milijuna kuna predlaže se stopa poreza od 18%.

No, s druge strane predlaže se i ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit na temelju povećanja temeljnog kapitala. Nadalje, s 30 na 50% povećavaju se porezno priznati rashodi troškova reprezentacije.

Poduzetnici će moći izabrati žele li plaćati porez na dobit po osnovi naplaćenih i plaćenih računa ili po osnovi onih izdanih i primljenih. U potonjem to konkretno znači da im u godišnji prihod neće ulaziti računi koje nisu naplatili, ali im ni u trošak neće ući računi dobavljača koji nisu plaćeni.

Nenaplativa potraživanja moći će se otpisati kao rashod bez obzira jesu li poduzete sve radnje pokušaja naplate. Dosad se otpis potraživanja od kupaca za neplaćene račune mogao priznati kao trošak samo ako su poduzete sve mjere da se to naplati (tužba, ovrha, stečajna masa).

Promjene za građane

Trenutni porezni razredi za oporezivanje plaće sastoje se od tri porezne stope: 12, 25 i 40%, koje ovise o visini primanja. Prema novom prijedlogu postojat će samo dvije porezne stope, od 24 i 36%. Neoporezivi dio primanja bit će 3800 kuna, a za primanja do 17.500 kuna plaćat će se porez od 24%. Sve plaće i prihodi iznad tog iznosa oporezivat će se po stopi od 36%.

Predlaže se uvođenje plaćanja doprinosa za autorska djela što do sada nije bio slučaj, jer su se za autorska djela plaćali samo porez i prirez.

Promjene u sustavu PDV-a

Predlaže se snižavanje stope PDV-a na pojedine proizvode i usluge s 25% na 13%: sjeme, sadnice, gnojivo i pesticidi, isporuka električne energije, dječje sjedalice za automobile, odvoz smeća, isporuka lijesova i urni.

S druge strane, PDV će narasti s 13 na 25% za usluge u ugostiteljstvu i šećer. S pet na 13% raste PDV na kinoulaznice. Te bi stope trebale vrijediti do kraja 2017. godine. S prvim danom 2018. ukinula bi se stopa od 5%, ona s 25 smanjila na 24 te ona s 13 na 12%. U praksi to znači da će s 5 na 12% porasti PDV na kruh i mlijeko, ortopedska pomagala, lijekove, novine i knjige.

Promjene u oporezivanju nekretnina

Predlaže se smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 5 na 4%, ali i ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet. To konkretno znači da se ukida oslobođenje za plaćanje poreza na prvu nekretninu koja rješava stambeno pitanje. Marić je to obrazložio potrebom za izjednačavanjem poreznog tretmana građana.

Nadalje, da bi se odredio porez na promet nekretnina, građani više neće morati kupnju prijavljivati Poreznoj upravi već će ona to odrađivati sama, temeljem kopije kupoprodajnog ugovora.

Od početka 2018. sadašnja komunalna naknada pretvorit će se u porez na nekretnine, a određivat će se na temelju širih kriterija nego dosad: uz vrstu, kvadraturu i položaj nekretnine u obzir će se uzeti i starost te stanje nekretnine. Time bi se, u teoriji, iznos tog davanja trebao uskladiti s vrijednošću nekretnine – oni u novogradnjama plaćat će više, a oni u oronulim zgradama i kućama manje.

Promjene za koje treba čekati suglasnost EU-a

Reformom se predlaže povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na iznos od 300.000 kuna, jednostavnija administracija za male porezne obveznike te odbitak pretporeza za poduzetnike za troškove nabave automobila za osobni prijevoz i povezanih ostalih zavisnih troškova u iznosu od 50%. Rok novoj Vladi da te mjere podnese na analizu u Bruxelles jest 15. prosinca.