Ministar Zdravko Marić, koji je mjesecima radio na ovom projektu porezne reforme, tvrdi da će ovaj sustav biti jednostavniji, transparentniji i pošteniji.


Oko 580 tisuća radnika neće biti obuhvaćeno tim poreznim škarama, a nekih dvije milijarde kuna, koliko je teška ova reforma, vrtjet će se sve više iz godine u godinu i bit će više novca. Kad je potrošnja veća, onda je i BDP-u bolje, on se na taj način „bilda“.

Porez na dohodak do sada se obračunavao po tri stope: od 12, 25 i 40 posto. No, s prvim danima sljedeće godine ukida se stopa do 12 posto i imat ćemo samo dvije stope: 24 i 36 posto. Neoporezivih je do 3800 kuna, a do 17.500 kuna plaćat ćete porez od 24 posto. Sve plaće i prohode iznad 17.501 kunu plaćat ćete porezom od 36 posto.

To, naravno, ovisi o pojedinom gradu, ima li ili nema prirez. Imamo primjere nekoliko plaća s prirezom od 12 posto. Ali može se dogoditi da dvije osobe rade isti posao u istoj tvrtci, a imaju različite plaće.

PDV
će sljedeće godine iznositi pet, 13 i 25 posto. Smanjuje se s 25 na 13 posto PDV na sjeme, sadnice, gnojivo i pesticide, isporuku električne energije, dječje sjedalice za automobil, odvoz smeća i isporuku lijesova i urni.

S druge strane raste PDV s 13 na 25 posto na usluge u ugostiteljstvu i šećer . Raste i PDV na kinu ulaznice s pet na 13 posto.

U 2018. godini više nemamo stopu od 25 posto, već dvije stope, jednu od 24 i drugu od 12 posto, dok se ukida stopa od pet posto. U tom slučaju s pet na 12 posto raste PDV na kruh i mlijeko, ortopedska pomagala, lijekove, novine i knjige.

Primjerice, jedan kruh koji danas, uz stopu PDV-a od pet posto, stoji pet kuna, od 2018. godine će stajati 5,33 kune. Litra mlijeka koja danas stoji sedam kuna, nakon uvećanja stope PDV-a stajat će 7,46 kuna.

Evo nekoliko simulacija plaća:
Samac koji ima plaću 5022,72 kune, nakon Nove godine će imati 34, 94 kune više. Majka s dvoje djece koja mjesečno prima 7681,92 kune imat će uvećan prihod za 318,08 kuna. Ili samohrani otac s jednim djetetom i plaćom od 10.052,32 kune imat će nakon Nove godine uvećan prihod za 213,92 kune. To ovisi od grada do grada i o visini prireza. Zagreb, primjerice, ima najveći prirez, a ima i dosta gradova koji uopće nemaju prirez.

Slijedi nam i uvođenje poreza na nekretnine, ali tu treba naglasiti da to dolazi tek od 1. siječnja 2018. godine. Važno je reći da taj porez ne ide u državnu blagajnu, već ostaje jedinicama lokalne samouprave. Primjenjivat će se po dva kriterija, po dobu i po stanju. Točnije, bit će važno u kakvom je stanju kuća i koje je godine napravljena.

Ministar financija dao je do znanja da će vrlo vjerojatno malo veće račune zbog takvog poreza na nekretnine plaćati oni koji žive u novogradnji, a oni koji žive u starijim kućama ili stanovima plaćat će puno manje poreze nego što plaćaju sada.