Istraživači su konstruirali 'genetski softver' i presadili ga u stanicu domaćina. Mikrob koji je nastao kao rezultat izgleda i ponaša se kao vrste koje imaju sintetički DNA. Rezultati, objavljeni u časopisu Science, su hvaljeni kao znanstveni orijentir, dok istovremeno kritičari upozoravaju na opasnosti koje predstavljaju sintetički organizmi. Znanstvenici se nadaju da će s vremenom moći dizajnirati i bakterijske stanice koje će služiti za proizvodnju lijekova, goriva ili čak za apsorpciju stakleničkih plinova.
Tim je predvodio doktor Craig Venter s J Craig Venter instituta (JVCI) u Marilandu i Kaliforniji. On i njegovi kolege su prvo napravili sintetički bakterijski genom a onda su ga presadili iz jedne bakterije u drugu, prenosi BBC. Sada su ti isti znanstvenici spojili obje metode i stvorili takozvanu 'sintetičku' stanicu, iako je zapravo samo genom sintetički. Postojeći genom znanstvenici su kopirali tako da su pratili njegov genetski kod a onda koristili 'strojeve za sintezu' kako bi kemijski konstruirali njegovu kopiju.
'Sada možemo uzeti kromosom i presaditi ga u stanicu recipijenta, u potpuno drugi organizam. Čim novi softver uđe u stanicu, ona ga pročita i pretvori u genetski kod specifičan toj vrsti. Ovo je prvi put da sintetička DNA ima potpunu kontrolu nad stanicom', kaže doktor Venter. Nova bakterija se replicirala milijardu puta proizvodeći kopije koje su sadržavale i bile pod kontrolom konstruirane, sintetičke DNA. 'Mislim da će ovo dovesti do nove industrijske revolucije', dodaje doktor.
'Ako u okoliš pustite nove organizme, možete učiniti više štete nego koristi. Ako ih pustite u okoliš, kako bi ga očistile, zapravo puštate novu vrstu onečišćenja. Ne znamo kako će se ti organizmi ponašati u okolišu. Doktor Venter nije bog. On je zapravo čovjek, koji pokušava zaraditi novac investiran u tehnologiju i zaobići regulacije', kritična je doktorica Helen Wallace iz organizacije Genewatch UK. Zbog stvaranja sintetičkog ili umjetnog života među znanstvenicima se povela etička rasprava
