Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ne zna se zašto je globalno zatopljenje izostalo od 1999. do 2008., a nepoznati su i uzroci ledene zime koja je ove godine pogodila sjevernu polutku i klimatolozi moraju temeljito raditi žele li uvjeriti skeptičnu javnost da nam doista prijeti globalno zatopljenje.


Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Znanstveni odgovor nužan je jer dvojbe dovode u pitanje teoriju o zagrijavanju planeta emisijama stakleničkim plinova u vrijeme kada vlade planiraju uložiti milijarde dolara u obnovljive energije kako bi smanjile uporabu fosilnih goriva odgovornih za proizvodnju stakleničkih plinova.

Osim toga, kada je javnost već prihvatila teoriju o globalnom zatopljenju, otkriće da je UN-ov međuvladin panel za istraživanje globalnog zatopljenja pogriješio u procjeni topljenja ledenjaka Himalaje posijao je dvojbe. Dvojbe su dodatno narasle otkrićem elektroničke pošte koju su razmjenjivali stručni suradnici UN-ova panela, a koja je pokazala da su podatke usklađivali tako da oni podupru njihovu teoriju globalnog zatopljenja.

Znanstvenici ističu da istražuju zbog čega je zima bila nadasve ledena ove godine na sjevernoj polutki i zbog čega je nastupila stanka u rastu globalnih temperatura od 1998. s obzirom da se staklenički plinovi nastavljaju u velikim količinama emitirati u atmosferu.

'Ne postoji konsenzus' o tome zašto globalne temperature nisu narasle onoliko koliko smo predvidjeli 1998., ili 2005., rekao je Kevin Trenberth, čelnik Sekcije za analizu klime u Američkom nacionalnom centru za atmosfersko istraživanje. Dio objašnjenja leži u tome da nema dovoljno postaja za praćenje otapanja leda na Arktiku niti se analize rutinski provode.

Zadnje izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (ICC) objavljeno je 2007., a sljedeće je najavljeno za 2014. U Britaniji je primjerice postotak odraslih osoba koje ne dvoje u globalno zatopljenje pao u siječnju na 31 posto u odnosu na 44 posto u siječnju 2009., pokazuje anketa Ispsos Mori objavljena ovog tjedna.

'Sunce bi moglo dati dio odgovora', navodi Jeff Knight iz britanskog Centra Hadley, a dio odgovora možda leži u razlikama u prikupljanju podataka te u ciklusu zagrijavanja oceana. Sunčeva aktivnost prolazi faze i od 2001. vjerojatno je u silaznoj fazi što znači da je Sunce nešto manje zagrijavalo Zemlju, navode znanstvenici.

'Ako sve te stvari zbrojite, ne postoji nešto što stvarno dovodi u pitanje ideju o globalnom zagrijavanju u 21. stoljeću', navodi Knight. Otapanje arktičkog leda dokaz je promjene u klimi, ističe Stein Sandven, čelnik norveškog Centra Nansen za praćenje promjena u okolišu i dodaje 'U zadnja tri desetljeća, osobito ljeti, artički led se smanjuje. U zadnje 3 do 4 godine led je pao ispod prosjeka zadnjih 30 godina'.

Rajendra Pachauri, predsjednik IPCC-a, rekao je Reuters da IPCC ne odustaje od svog izvješća iz 2007. da je čovjek svojom aktivnošću više od 90 posto odgovoran za globalno zatopljenje u zadnjih pola stoljeća.

'Napravili smo glupu pogrešku oko ledenjaka Himalaje. No u drugome su znanstveni dokazi utemeljeni', navodi Rajendra. IPCC je pogrešno predvidio da će himalajski ledenjaci nestati do 2035. godine.

Skeptik u pogledu opasnosti od klimatskih promjena Richard Lindzen, meteorolog na Massachussettskom tehnološkom institutu, rekao je kako zatišje u zatopljenju nije nikakvo iznenađenje kada se uzme u obzir opsesija desetinkama stupnja u 1980-im i ranim 1990-im.

Svijet se zagrijao 0,7-0,8 stupnjeva Celzijevih tijekom prošloga stoljeća. Lindzen očekuje da će analize pokazati u sljedećih nekoliko godina kako je skorašnje zatopljenje izazvano prirodnim uzrocima. 'Naprosto oscilira. Mislim da je najbolje objašnjenje ocean. Vremenski raspon za oceanske struje može biti u desetljećima'.