Studija časopisa „Nature Neuroscience“ našla je očite razlike između moždanih spojnica sisavaca, insekata i jednostaničnih organizama.
Promjene koje su se dogodile prije 500 milijuna godina vjerojatno su važnije nego sama veličina mozga, kažu istraživači.
Prethistorijski ljudi, poput homo erectusa, imali su bitno manje mozgove nego moderan čovjek.
Dokazi pokazuju da je veličina ljudskog mozga postigla evolucijsku prednost veličine da bi se nadoknadili očiti nedostaci - osobito rizik tijekom porođaja i povećanu količinu energije koja je potrebna da veći mozak normalno funkcionira.
Uglavnom, istraživanja sa Sanger Instituta iz Cambridgea, te Edinburgskog sveučilišta, pokazuju da to vjerojatno nije cijela priča te da ključ evolucijskog proboja leži u još nečemu osim povećanju broja moždanih stanica.
Pomno je proučavana sinapsa, tj. veza između stanica živčanog sustava, na tri različita tipa živih bića, jednostaničnoj plijesni, muhi i mišu koji predstavljaju tri različita stupnja evolucije života na Zemlji.
Od posebnog značaja je 600 proteina pronađenih u sinapsi sisavaca.
Na iznenađenje znanstvenika, samo polovica je pronađena u sinapsi muhe dok je u jednostaničnoj plijesni koja nema mozak, bilo prisutno otprilike 25 proteina.
Smatraju da su veliki napreci u evoluciji, od jednostaničnog do višestaničnog organizma, te razvoja od beskralježnjaka do kralježnjaka, izazvani brzom promjenom u složenosti sinapse.
Eksplozija
Profesor Seth Grant, jedan od vodećih ljudi koji su radili na studiji kaže: 'Naš jednostavan pogled da je veća živčana povezanost dovoljna da se objasni snaga mozga nije potvrđena ovom studijom.'
'Broj i složenost proteina u sinapsi eksplodirala je kad su se prvi višestanični organizmi pojavili, prije par milijardi godina.'
'Drugi val je nastao pojavom prvih kralježnjaka prije 500 milijuna godina.'
Profesor kaže da su nalazi ponudili indicije ne samo na te velike promjene, nego i na tekuću evoluciju čovjeka.
'Jedan korak smo bliže razumijevanju logike iza složenosti ljudskog mozga' kaže profesor.
Dr. Richard Emes, predavač bioinformatike na Keele sveučilištu, i jedan od istraživača kaže: 'Fascinantno je kako je proces Darwinove evolucije metodom pokušaja i poboljšanja napredovao od nakupine proteina u jednostaničnoj plijesni, do kompleksne sinapse sisavaca povezane sa učenjem i razumijevanjem.
Dr. Hugo Spiers, neuroznanstvenik sa sveučilišta u Londonu, kaže da premda veličina mozga ne može objasniti sve razlike u mogućnostima tog organa, još uvijek igra bitnu ulogu.
Te dodaje: 'Znamo da veličina nije sve – na primjer, kitovi i slonovi imaju mnogo veće mozgove nego mi.'
'Ova nova studija ispravno ukazuje da imamo još mnogo naučiti o tome kako sinapsa funkcionira da poboljšamo naše znanje o složenosti mozga.'
'Uglavnom, također je istina da, ako se radi o inteligenciji, postoje određeni dijelovi mozga koji su nerazmjerno veći kod čovjeka, i koji nas razlikuju od ostalih živih bića.'
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
-
Prirodne i lijepeBez šminke i s dioptrijskim naočalama ove slavne dame izgledaju baš poput nas
