Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Znanstvenici iz CERN-a, koji prate rad Velikog hadronskog sudarača (LHC), tvrde kako još jedan korak bliže otkrivanju tajni svemira.


LHC je postavio svjetski rekord u sudaranju čestica, potukavši vlastiti za duplo. Novi rekord iznosi 10.000 sudara čestica protona u sekundi, tvrdi fizičar Andrei Golutvin, a znanstvenici ističu kako je LHC na putu u svakom segmentu naj-sudarač čestica u svijetu, prenosi BBC.

Vezani članci Ilustracija Kako mu je to uspjelo? Pijan se zabio u policijski auto koji je stao zbog - očevida sudara Ilustracija Nesreća u Zagrebu: Jedna osoba poginula u sudaru

>> CERN: 10 milijuna mini Velikih prasaka

Njihov glavni konkurent, Fermilab i njegov sudarač čestica Tevatron, polako pada u sjenu. jedino u čemu još imaju prednost nad LHC-om (ali ne zadugo), jest intenzitet sudarajućih zraka. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci znanstvenici su polako i oprezno podizali razinu energije i intenzitet protonskih zraka, koje jure 27 kilometara dugim 'prestenom LHC-a, koji se nalazi nedaleko od Ženeve u Švicarskoj. Prošlog vikenda, znanstvenici su sudarili po prvi puta dvije zrake sa po tri snopa čestica protona, na njihovoj nominalnom intenzitetu, prema kojem je rad LHC-a i dizajniran. Svaki snop u sebi ima oko 100 milijardi protona, a one se još uvijek ne puštaju na nominalnoj razini energije, koja iznosi sedam elektronvolta. Sada je njihov intenzitet 3,5 eV-a po zraci, a znanstvenici očekuju da će dosegnuti zacrtanih 7 eV-a do 2013. godine.

Kao promatranje sudaranja kanti punih smeća

Znanstvenici se nadaju kako će uspjeti pronaći misterioznu sub-atomsku česticu poznatu kao Higgsov boson i popularno nazvanu 'Božja čestica'. pomoću nje bi otkrili zašto materija ima masu. 'Protoni su komplicirane čestice, imaju kvarkove i druge čestice i promatranje njihovog sudaranja jest poput promatranja sudara dvije kante smeća, nakon čega gledate da u njima vidite pokoju čistu mrkvu', pokušao je objasniti dr. John Elis, CERN-ov vrhunski teoretičar fizike. 'Što više kolizija dobijemo, to smo bliži supersimetriji, tamnoj tvari, Higgsovom bosonu i drugim oblicima nove fizike', dodao je Elis.

Znanstvenici isto tako žele povećati broj snopova protona u pojedinoj zraci, sa sadašnjih tri, na čak 2808, a postavili su si 2016. godinu kao krajnji rok za postizanje tog cilja.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju