Svjetske šume se oporavljaju

Sjedinjene Države i Kina zabilježile su najveće uspjehe u oporavku šuma u zadnjih 15 godina, dok su Brazil i Indonezija najveći gubitnici, pokazala je studija objavljena u američkom listu.

Pročitajte i ovo Oglasile se Hrvatske šume Danas je Svjetski dan šuma: Saznajte koliko Hrvatska ima prirodnih šuma, iznenadit ćete se Čemu to? Društvenim mrežama širi se lažna snimka potresa, nemojte nasjesti na ovu dvostruku podvalu

Istraživanje međunarodne ekipe znanstvenika postavilo je nove odrednice značenju pojma šume te umjesto područja pokrivenog drvećem, uzima u obzir i druge čimbenike.

Tako je važno koliko je drveće visoko a koliko široko da bi bilo
smatrano građevnim drvom, kako brzo raste te koliko veže atmosferskog ugljika. Ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu potiče globalnom zatopljenju, a drveće apsorbira ugljični dioksid. 

Znanstvenici su vodili računa i o količini organskog materijala, prisutnog u šumi, poznatog kao biomasa. Prema svim tim standardima utvrdili su da je unatoč vrlo raširenoj zabrinutosti zbog deforestacije broj velikog drveća porastao od 1990. do 2002., u 22 od 50 zemalja s najviše šuma.

Razlozi iz kojih valja bdjeti nad zdravljem šuma su bezbrojni. Šume potiču bioraznolikost, jačaju tlo i usporavaju njegovu eroziju i kada se stablima omogući rast da dosegnu dimenzije potrebne da postanu građevno drvo, šume pridonose gospodarstvu.

U Sjedinjenim Državama prijelaz iz deforestacije u pošumljavanje dogodilo se najprije u državi Connecticut, već početkom 20. stoljeća, a neke su, poput Teksasa, taj proces počele tek 2002. 

U Europi je doba pošumljavanja počelo već 1810. godine za Dansku; 1830. za Francusku, 1860. za Švicarsku i tako redom. 

Koautor studije Roger Sedjo napominje da se prijelaz ostvaruje kada države počnu napredovati i sposobne su početi provoditi politku očuvanja šuma, a njegov suradnik Paul Waggoner, navodi pak niz razloga za povratak šuma. 

Kada države štite šume, tada šume mogu rasti a istodobno, štiti li se poljoprivreda i poboljšava tehnologija, poljodjelci se zadržavaju na plodnoj zemlji i ne teže krčiti šume.