Više od pola Europljana je debelo ili pretilo

Priopćili je to Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europska komisija. U izvješću o zdravlju u 27 zemalja članica, OECD sa sjedištem u Parizu i Europska komisija u Bruxellesu izjavili su da se stopa pretilosti više nego udvostručila u zadnjih 20 godina u većini zemalja članica.

Pročitajte i ovo INTERVJU Sanja Musić Milanović o zabrinjavajućim podacima: "To je naučeno ponašanje" životne navike Hrvatska na vrhu neslavne liste, stručnjaci savjetuju: "Samo treba biti umjeren"

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?" 0:17 7 na farmi VIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu

Također navode da je jedno od sedmero djece u EU-u debelo ili pretilo te da će te brojke i dalje rasti. 'To uvelike utječe na troškove zdravstvenog sustava' , kaže se u izvješću i poziva se na nedavnu studiju o Engleskoj koja predviđa da bi ukupni troškovi povezani s debljinom i pretilošću mogli porasti za 70 posto između 2007. i 2015.

>> Britanija uvodi porez na brzu hranu

Debela djeca imaju lošije zdravlje

'Debela ili pretila djeca sklonija su lošijem zdravlju kasnije u životu, s većim rizikom od razvoja srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta karcinoma, artritisa, astme, smanjene kvalitete života pa čak i prerane smrti', stoji u izvješću 'Health at a Glance: Europe 2010'.

Više od pola odrasle populacije EU-a ili 50,1 posto je debelo ili pretilo. Debele su osobe one kojima je indeks tjelesne mase (BMI) od 25 do 30, a pretile one kojima je preko 30. Najmanji postotak pretilih je u Rumunjskoj i Italiji, 10 posto, a više od 20 posto ih je u Britaniji, Irskoj i na Malti. U prosjeku, nešto više od 15 posto stanovnika EU-a je pretilo.

>> Hrvati su deveta najdeblja nacija na svijetu

Na Cipru najmanje umiru od karcinoma

No bolji uvjeti života i napredak medicine od 1980. produljio je očekivan životni vijek u EU za šest godina, sa 72 na 78 godina. Iako u padu, i dalje su bolesti srca najveći uzročnik smrti u EU. Na drugom mjestu su bolesti raka. Njih ima najviše u Danskoj, a slijede Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka i Slovenija. Od raka se najmanje umire na Cipru te u Finskoj i Švedskoj. (Hina)