Doduše, istraživači su utvrdili da većina povoljnih zdravstvenih učinaka nije izravna posljedica konzumiranja alkohola nego su neizravno povezani sa smanjivanjem stresa, boljim društvenim položajem, pa i većom fizičkom aktivnošću. 'Umjereni unos alkohola izrazito je obilježje višeg društvenog položaja, boljeg općeg zdravstvenog stanja i manjih kardiovaskularnih rizika', rekao je Boris Hansel iz pariške bolnice Pitie-Salpetriere, koji je vodio istraživanje.
On je, međutim, naglasio da studija ne može korištena kao dokaz za promicanje konzumiranja alkohola. Hansel i kolege proučili su gotovo 150.000 Francuza i podijelili ih u četiri skupine; one koji nikada ne piju, one koji piju malo (manje od 10 grama alkohola dnevno), umjerene konzumente (10-30 grama dnevno) i one koji pretjerano piju (više od 30 grama).
Utvrđeno je da su ljudi obaju spolova iz skupina koje piju malo i umjereno boljeg općeg zdravstvenog stanja od onih koji nikada ne piju ili piju velike količine alkohola. Muškarci koji umjereno piju imaju niži rizik od kardiovaskularnih bolesti, sporiji srčani ritam, razinu depresije i indeks tjelesne mase. Također su imali više rezultate na subjektivnim zdravstvenim mjerenjima, poput navike o tjelovježbi.
Znanstvenici su sličan trend utvrdili kod žena koje umjereno piju, a koje su imale niži krvni pritisak i manji obujam struka. Oba spola imala su veće količine takozvanog "dobrog kolesterola" (HDL) u krvi.
Hansel je, međutim, rekao da to ne znači da alkohol utječe na dobar kolesterol ili može štititi od srčanih bolesti. On je rekao da su ključni nalazi to da je umjereno pijenje vrlo dobar pokazatelj 'optimalnog društvenog položaja' i da bi to mogao biti ključan razlog za bolje zdravlje te skupine. 'Ovi nalazi sugeriraju da nije prikladno promicati konzumaciju alkohola kao temelj za zaštitu kardiovaskularnog sustava', rekao je dodavši da je 'zadovoljstvo' najbolje opravdanje za umjereno pijenje. (Hina)
