Može se dogoditi svakome. Možda se dogodilo dječaku pored kojeg vaše dijete sjedi u školskoj klupi. Možda se dogodilo curici koja trenira košarku s vašim djetetom. Možda se još uvijek događa najboljem prijatelju vaših klinaca. Istraživanja pokazuju kako je svako četvrto dijete iz Hrvatske bilo žrtva cyberbullyinga – zlostavljanja u virtualnom svijetu. Da, onda dok su na mobitelu, laptopu, tabletu. Na TikToku, Snapchatu, Instagramu.
U Europi je svaki šesti tinejdžer doživio uznemiravanje, vrijeđanje, outing ili catfishing online. Osjetio je kako internet može biti opasan.
Cyberbullying se događa na internetu, na osobnim uređajima i puno ga je teže otkriti nego fizičko zlostavljanje. Djeci je neugodno zbog toga što im se događa i, nažalost, izabiru šutjeti o pretrpljenom nasilju. Podaci pokazuju kako su online prijetnje porasle za 50 % u odnosu na prije deset godina. Cyberbullying se ne može riješiti preko noći, ne može se riješiti čarobnim štapićem i neće nestati sam od sebe, koliko god svi to željeli. Cyberbullying traži edukaciju i roditelja i djece, i profesora, i nastavnika, i učitelja, kako bi se nasilje prepoznalo i na vrijeme zatražila pomoć i podrška.
BIK+ i DSA kao alati za sigurniji internet
Kako bi se svi zajedno borili protiv nasilja na internetu, Europska komisija uvodi sveobuhvatne mjere, uključujući BIK+ i DSA, i proširuje obrazovne inicijative. BIK+ ili strategija "Bolji internet za djecu" djeluje kroz tri glavna stupa, objašnjava nam Andrea Čović Vidović, voditeljica medija i zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
"Osiguravanje sigurnih digitalnih iskustava, osnaživanje djece s digitalnim vještinama i promicanje njihova aktivnog sudjelovanja. Sigurna digitalna iskustva uključuju zakonodavne mjere kao što je Akt o digitalnim uslugama – DSA, koji zahtijeva od digitalnih platformi da uklanjaju nezakonite sadržaje i ograniče oglase za maloljetnike. Povećan je i broj programa medijske pismenosti za mlade i njihovo uključivanje u razvijanje politika sigurnosti na internetu. Cilj je ovoga pristupa poboljšati online iskustvo i omogućiti mladima sigurniji digitalni prostor."
EU surađuje i s tehnološkom industrijom kako bi razvio alate za provjeru dobi i filtriranje sadržaja koji omogućuju sigurniju navigaciju digitalnim svijetom.
Uključivanje mladih u donošenje odluka o digitalnim politikama
Teško je donositi odluke koje se tiču djece i mladih bez njihova uključivanja u sam proces. Tko može bolje reći kako izgleda digitalni svijet kroz oči 16-godišnjaka od njega samoga? Tako će Komisija organizirati godišnje dijaloge i savjetodavne odbore koji omogućavaju mladima da aktivno sudjeluju u donošenju odluka o digitalnim politikama koje ih se izravno tiču.
"Ovi odbori mladima će dati priliku da podijele svoja iskustva s internetskim prijetnjama i predlože konkretna rješenja za poboljšanje sigurnost djece i mladih online", priča nam Andrea Čović Vidović.
Prema istraživanju Eurobarometra, mladi u Europi dnevno provedu 3 do 4 sata na društvenim mrežama. Više od 40 % djece koristi ih bez roditeljskog nadzora, što povećava izloženost mogućim štetnim sadržajima. Ovisnost o internetu predstavlja sve veći problem i za mentalno zdravlje mladih. Dugotrajno korištenje društvenih mreža može izazvati anksioznost, depresiju, nisko samopouzdanje, izolaciju i nezadovoljstvo vlastitim životom.
Odgovornost je na svima
Svi – roditelji, obrazovne ustanove, tehnološka industrija i sama djeca – svi imaju svoju ulogu u stvaranju sigurnijeg virtualnog svijeta.
"Roditelji imaju ključnu ulogu u edukaciji djece o sigurnom ponašanju na internetu i korištenju alata za kontrolu sadržaja, dok nastavnici mogu promovirati medijsku pismenost i omogućiti djeci razvoj sigurnosnih digitalnih vještina", ističe Andrea Čović Vidović.
I ne, ograničavanje pristupa i zabrane nisu rješenje. Rješenje je edukacija djece o rizicima cyberbullyinga i ovisnosti o društvenim mrežama. Rješenje je otvoreni razgovor o odgovornom korištenju interneta, o prijavi nasilja ako se ono dogodi. Rješenje je da dijete zna da ne uspoređuje svoj život s onim što vidi na TikToku, Snapchatu ili Instagramu. Da zna da instagramski svijet može biti lažan i da su fotografije prošle stotine filtera kako bi zadivile. Da zna da postoji i stvarni svijet u kojem bi se trebalo uživati – u šutiranju lopte, u držanju knjige u rukama, u penjanju na stablo, hvatanju pahuljica jezikom, u svim onim malim stvarima koje se trebaju doživjeti. Rješenje je da zna da ima podršku roditelja koji su uvijek tu za njega. I za lijepe i malo manje lijepe teme razgovora.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj po najvišim profesionalnim standardima.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska se oglasila nakon novog vala udara
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Ključni razgovori usred rataEvo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"
