Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Uskrs predstavlja najveći kršćanski i proljetni blagdan. I dok kršćani na taj blagdan slave uskrsnuće Isusa Krista, postoje običaji i legende poganskih korijena, koji nemaju veze s kršćanstvom.


U nastavku teksta pozabaviti ćemo se nekim mitovima, legendama i neobičnim običajima vezanim za Uskrs. Najbolje bi bilo krenuti od samog naziva tog blagdana. Kako se Uskrs na engleskom jeziku piše "Easter", postoje oni koji tvrde da se prema nekim tradicijama ime tog blagdana veže za Ištar, babilonsku/asirsku božicu plodnosti, ili pak za skandinavsku božicu Ostru, ili germansku božicu proljeća Eostre.

Vezani članci Ilustracija Gradonačelnik se oženio za aligatora pa ljubio svoju ''malu princezu'': Kumu je brinula samo jedna stvar Slika nije dostupna Papa Franjo predložio revolucionarno rješenje

>> Evo otkud zeko u uskrsnoj tradiciji!

Kršćani Uskrs slave uz mnoge tradicije, ali i naglašenom povezanošću sa židovskim blagdanom Pesahom. Običaji oko proslave Uskrsa variraju diljem svijeta, a gotovo svaka od zemalja ima svoje prepoznatljive tradicije vezane za proslavu tog blagdana.

Pucanje u sliku jude, janjetina za večeru

Vjeruje se kako su jaja i zečići u proslavu blagdana Uskrsa uvedeni iz poganskih običaja, koji su te simbole vezali za novi život i rast. No, kao što smo spomenuli, neke zemlje imaju specifične načine proslave Uskrsa pa tako u Španjolskoj na Uskrs pale veliki vatromet te se puca iz topovskih cijevi, a vojnici često pucaju u sliku Jude.

Mnogi Grci, s druge strane, kupuju uskrsne svijeće i bojaju jaja na Veliki petak, dok na Uskrs za večeru serviraju janjetinu. Ponekad se procesija zna proslijediti i na ulice pa vjernici hodaju sa zapaljenim svijećama te nose svete slike sa sobom.

Križevi u poljima, pjevanje po dolinama

U Bavarskoj postoji običaj izrade malih križeva, koji se zabadaju po poljima, a djeca s druge strane znaju uskrsna jaja i kotrljati niz padinu za zabavu. U Tirolu postoji običaj u kojem svirači imaju turneju po svim naseljenim dolinama, gdje usput pjevaju uskrsne pjesme. Njihovoj procesiji obično bi se pridružili i seljani, a potrajala bi i duboko u noć.

AKo se pitate što je s SAD-om, onda je odgovor jednostavan. Tamo su europski i drugi doseljenici doveli sa sobom i svoje tradicije proslava Uskrsa pa ih je jednostavno nemoguće jednostavno predočiti.

Bjeloskuti apostol nade

U Francuskoj i Italiji se dan prije Velikog petka ne oglašavaju crkvena zvona, kako bi se time simbolično označilo sjećanje na Isusovu smrt. Uskrsna zvona opet zvone na uskrsnu nedjelju te time ljudima daju do znanja kako je Isus uskrsnuo.

Uskršnji ljiljan, kojeg se često naziva i bjeloskutim apostolom nade, podsjetnik je kršćanima kako se Isus vratio nazad u život. Legenda kaže da su bijeli ljiljani niknuli tamo gdje je znoj kapao s Isusa tijekom njegove agonije. Crkve i danas poštuju tu tradiciju te oltare i križeve ukrašavaju bijelim ljiljanima u znak uskrsnuća i nade u vječni život. Čistoća bijelog ljiljana često se povezuje s likom djevice Marije, a u još jednom simbolu ženskosti, bijele ljiljane se povezuje s legendom o Adamu i Evi. Nakon što je Eva napustila Raj, isplakala je prave suze pokajanja, iz kojih su prema legendi niknuli bijeli ljiljani.

Tapkanje cica macama

Mnogi možda ne znaju, ali narcise i tulipani se zapravo smatraju uskrsnim cvijećem. Isto tako, U Rusiji i Engleskoj se na Uskrs trgaju i grančice takozvane "cica mace", ili planinske ive, kojima se za dobru sreću ljudi tapšaju po ramenima.

Još jedan od simbola Uskrsa jest i leptir, koji simbolizira tri stupnja u životu kršćana i Krista. Faza gusjenice predstavlja život na zemlji i potrebu ljudi za materijalnim stvarima. Faza kukuljice predstavlja grobnicu i sugerira nakon toga i praznu posmrtnu odjeću uskrsnulog Krista. Konačna, treća faza leptira, predstavlja uskrsnuće u nov, prelijep život, oslobođen materijalnih ograničenja i briga.

Prelijepa legenda o cvijetnom drijenu

Za kraj i legenda o cvijetnom drijenu, listopadnom razgranatom drvetu. Legenda kaže kako je svib nekoć rastao velik poput hrasta i drugog masivnog šumskog drveća. Zbog njegove čvrstoće i snage, bio je izabran za izradu Isusovog križa, no tako okrutna namjena uznemirila je nekoć moćno i veliko drvo. Osjetivši to, Isus je u sažaljenju zbog tuge i patnje drvetu rekao: "Zato jer tuguješ i žališ za mojim mukama, svib više nikada neće narasti dovoljno velik da ga se iskoristi za izradu križa. Odsad će biti tanak, povijen i isprepleten, a plodovi će mu biti u obliku križa, dvije duge i dvije kratke latice. Na rubovima svake latice bit će otisak čavla, smeđi od hrđe i s crvenom mrljom, a u središtu cvijeta bit će kruna od trnja i svatko tko to vidi, sjetit će se".

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju