Znanstvenici upozoravaju da nam prijeti masovno izumiranje!

Možda nam se to čini kao dugačak period, međutim geloški gledano, to je treptaj oka. Znanstvenici vjeruju da nam izumiranje prijeti šesti put. io9 nam donosi 7 razloga zbog kojih bi znanstvenici mogli biti u pravu.

Pročitajte i ovo IZUMIREMO Znate li koliko prosječan Hrvat ima godina i koliko zarađuje? Dnevnik Nove TV donosi zanimljive podatke UHVATILA GA POLICIJA Bezobzirno i za svaku osudu: Prijeti im izumiranje, u Jadranu ih znanstvenici traže svijećom, a Poljak u Istri iščupao pa na luftiću prenosio 29 primjeraka ove ugrožene vrste

1.Yellowstone bi mogao erumpirati

Znanstvenici predviđaju da bi zbog tektonskih promjena Yellowstone mogao erumpirati. Zadnji put je mega-vulkan erumpirao u Sibiru prije 250 milijuna godina i nije prestao gotovo tisuću godina. Isputio je toliko sulfata, ugljika i drugih plinova u atmosferi koji su promjenili atmosferu. Temperature su se mijenjale između ekstremno hladnih i toplih sve dok gotovo 95 posto organizama nije umrlo.

>> Rastapalo se kamenje: Prije 13.000 godina smo gotovo izumrli?!

2. Sve je više invazivnih vrsta

Na Zemlji je ljudska vrsta agresivno naselila svaki kontinent, osim Antarktike. Poput štakora i žohara mi smo invaziva vrsta, koja je mnoge vrste istjerala iz njihovih prirodnih staništa. Prije 359 milijuna godina 75 posto vrsti je umrlo tijekom paleozoika.

3. Klimatske promjene

Ledeni pokrivač svakim se danom sve više i više smanjuje. Temperature sve više rastu. Prva velika masovna estinkcija dogodila se prije 540 milijuna godina nakon kratkog ledenog doba i perioda stakleničkih plinova u atmosferi.

4. Acidifikacija oceana

Porast razine kiselosti oceana ubija koraljne grebene koji su izvor života mnogim morskim životinjama. Acidifikacija oceana je također jedan od razloga zbog estinkcije vrsti za vrijeme jure. Ukoliko se acidifikacija oceana nastavi povećavati, to može doprinijeti novom izumiranju.

5. Razmak između perioda izumiranja se sve više smanjuje

Izumiranje je normalno. Znanstvnici koji proučavaju izumiranje, otkrili su vremenski uzorak u kojem se odvija izumiranje. Ako je vjerovati tim izračunima, približavamo se masovnom izumiranju.

6. Sva megafauna je izumrla

Jedan on načina kojim znanstvenici utvrđuju uzorak izumiranja je proučavanje raznovrsnosti fosila. Na temelju pronalazak mogu utvrditi koliko je biljnog i životinjskog svijeta bilo živo u određenom trenutku u povijesti. Zemlja je bila dom megafauni, koja je u potpunosti izumrla.

7. Pojačano izumiranje vodozemaca

Jedna golema grupa živih bića, vodozemci, pogotovo žabe, izumiru brzinom koja se može mjeriti ljudskim, a ne geološkim vremenom, a to je strahovito brzo. Mnoge od njih, opet posebno žabe, ubijaju vrlo invanzivne gljivice koje se vrlo brzo šire u njihovim staništima. Radi se o pravoj pandemiji, koju žabe mogu udaljavanjem iz svojih staništa velikom brzinom širiti na druge vrste, koje također prvi puta dolaze u doticaj s opasnim organizmima i neotporne su. A što je manje životinjskih 'brana' između ljudi i i invanzivnih organizama, to je veća opasnost od masovnog izumiranja.

Iako svi ovi znakovi ukazuju na masovno izumiranje, još uvijek imamo dovoljno vremena za učiniti nešto po tom pitanju. No, to zahtijeva mnoga odricanja, poput smanjenja korištenja fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova, kao i očuvanje životinjskih i biljnih vrsta od sve većeg utjecaja čovjeka.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook