'Treba nam bradonja koji živi ispod Alpa'

'I Djed Mraz i Djed Božićnjak su se komercijalizirali i sve su više nalik jedan drugome, iako su nekoć simbolizirali suprotstavljene vrijednosne sustave', izjavio je u razgovoru za ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' najugledniji slovenski etnolog i etnograf Janez Bogataj. Po njegovu tumačenju, u Sloveniji je i danas jaka tradicija 'Djeda Mraza' koji prije kraja godine djeci donosi darove, a nastao je na sovjetsko-ruskom mitološkom liku kako bi se u vrijeme komunizma i bivše Jugoslavije u pozadinu potisnuli likovi kršćanskog 'Djeda Božićnjaka' ili već puno prije toga komercijalizirani lik 'Svetog Nikole' koji se zapravo razvio i popularizirao na osnovi jedne reklamne kampanje osvježavajućeg pića iz 1930. godine.

Pročitajte i ovo okupljanje u Brdu kod Kranja Milanović o zasjedanju Sabora: "Neću nikoga požurivati, nikakva alkemija i metafizika, to su vrlo jednostavne stvari" hladna fronta VIDEO Dijelove Slovenije poharala tuča, objavljena snimka kako se hladna fronta kreće prema Hrvatskoj

Djed za obrazovni sustav

Budući da se svake godine ponavljaju ideološke polemike tko je zapravo bradati čovjek s kapom koji djeci nosi darove i kako bi on trebao biti likovno dizajniran, Bogataj predlaže da se to prekine i da Slovenija dobije svog posebnog nositelja darova s kojim bi se djeca mogla neupitno identificirati. Ministarstvo obrazovanja školama ne daje odgovore na pitanja kako on treba izgledati i tvrdi da to nije njihov posao, no taj bi se lik mogao vrlo korisno iskoristiti u obrazovnom sustavu, tvrdi Bogataj.

>> VIDEO: Ured Djeda Božićnjaka primi 30 tisuća pisama na dan

'Trebamo bradonju koji se zalaže za čistu prirodu'

Po njegovim bi riječima pedagozi i etnolozi trebali stvoriti novi lik bradatog čovjeka koji se zalaže za čistu prirodu i čiji je dom 'ispod Alpa', a ne u Laponiji ili na Sjevernom polu odakle je 'globalistički' Djed, a u opremi bi mogao imati i neke elemente slovenske narodne nošnje kako bi bio nacionalno prepoznatljiv. Bogataj tvrdi da bi to bilo u slovenskoj tradiciji jer se i u vrijeme Jugoslavije slovenski Djed ponešto razlikovao od onog u drugim bivšim republikama: umjesto uobičajene crvene kape imao je smeđu šubaru od puhova krzna, a na leđima pletenu košaru kakvu su nekoć koristili seljaci iz pokrajine Gorenjske. (Hina)