'Treba nam bradonja koji živi ispod Alpa'

'I Djed Mraz i Djed Božićnjak su se komercijalizirali i sve su više nalik jedan drugome, iako su nekoć simbolizirali suprotstavljene vrijednosne sustave', izjavio je u razgovoru za ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' najugledniji slovenski etnolog i etnograf Janez Bogataj. Po njegovu tumačenju, u Sloveniji je i danas jaka tradicija 'Djeda Mraza' koji prije kraja godine djeci donosi darove, a nastao je na sovjetsko-ruskom mitološkom liku kako bi se u vrijeme komunizma i bivše Jugoslavije u pozadinu potisnuli likovi kršćanskog 'Djeda Božićnjaka' ili već puno prije toga komercijalizirani lik 'Svetog Nikole' koji se zapravo razvio i popularizirao na osnovi jedne reklamne kampanje osvježavajućeg pića iz 1930. godine.

tri vijesti o kojima se priča Novi napad Težak udarac na Crnom moru: Dronovi pogodili tankere, proizvodnja pala za 35% oglasio se tomašević Srbijanska folk-zvijezda pjevala na Srpskoj večeri u Zagrebu: Dobili kaznenu prijavu vikale da uspori UZNEMIRUJUĆE Snimka strašne nesreće u susjedstvu: Tinejdžerice pale sa sanjki, auto ih pregazio

Djed za obrazovni sustav

Budući da se svake godine ponavljaju ideološke polemike tko je zapravo bradati čovjek s kapom koji djeci nosi darove i kako bi on trebao biti likovno dizajniran, Bogataj predlaže da se to prekine i da Slovenija dobije svog posebnog nositelja darova s kojim bi se djeca mogla neupitno identificirati. Ministarstvo obrazovanja školama ne daje odgovore na pitanja kako on treba izgledati i tvrdi da to nije njihov posao, no taj bi se lik mogao vrlo korisno iskoristiti u obrazovnom sustavu, tvrdi Bogataj.

>> VIDEO: Ured Djeda Božićnjaka primi 30 tisuća pisama na dan

'Trebamo bradonju koji se zalaže za čistu prirodu'

Po njegovim bi riječima pedagozi i etnolozi trebali stvoriti novi lik bradatog čovjeka koji se zalaže za čistu prirodu i čiji je dom 'ispod Alpa', a ne u Laponiji ili na Sjevernom polu odakle je 'globalistički' Djed, a u opremi bi mogao imati i neke elemente slovenske narodne nošnje kako bi bio nacionalno prepoznatljiv. Bogataj tvrdi da bi to bilo u slovenskoj tradiciji jer se i u vrijeme Jugoslavije slovenski Djed ponešto razlikovao od onog u drugim bivšim republikama: umjesto uobičajene crvene kape imao je smeđu šubaru od puhova krzna, a na leđima pletenu košaru kakvu su nekoć koristili seljaci iz pokrajine Gorenjske. (Hina)