Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kad bi vas netko upitao znate li zašto svake godine prelazimo na ljetno računanje vremena pa potom natrag na zimsko, biste li znali odgovor?


Razloga je više, no glavni i onaj koji je uvriježen u svim zemljama koje koriste ljetno računanje vremena je isti, a to je ušteda energije. Hrvatska po tom pitanju nije iznimka, a direktivom Europske unije, morali smo donijeti i poseban zakon (Zakon o računanju vremena, NN 27/93 i 33/96), kako bi se uskladili s europskim normama po tom pitanju.

Vezani članci Slika nije dostupna Rusija posljednji put pomiče kazaljke Slika nije dostupna Medvedev zbog zdravlja ukida zimsko računanje vremena

>> Pomaknite kazaljke jedan sat unatrag i palite svjetla danju

>> Zbog pomicanja sata šest vlakova će stajati na kolodvorima

Institucija zadužena za to u Hrvatskoj je Državni zavod za mjeriteljstvo, čije je područje bilo i prvo pregovaračko poglavlje u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom. To nam je potvrdio i direktor Zavoda Krešimir Buntak, koji nam je ustupio podatke o prilagodbi Hrvatske u računanju ljetnog vremena.

Ušteda energije kao glavni razlog

'Svake godine Vladi šaljemo izvještaj o točnom datumu prelaska na ljetno računanje vremena, koji onda Vlada objavljuje najkasnije prije početka prije početka računanja ljetnog vremena', rekao nam je Buntak. No, da sve ne bi bilo samo još jedna birokratska smjernica iz EU kojoj se moramo pokoriti, govori i studija provedena na području EU, u vezi s uštedama tijekom ljetnog računanja vremena.

Razlozi zbog uvođenja su ušteda energije (kao glavni razlog), poljoprivreda, sigurnost na cestama, prijevoz i prometne veze te okoliš. Da je energija glavni razlog uvođenja ljetnog računanja vremena, složio se i Ante Radonić, voditelj planetarija u zagrebačkom Tehničkom muzeju. 'To je način da se dnevno svjetlo prilagodi dnevnim poslovima. Glavni razlog bila je ušteda energije, jer se više koristi svjetlo tijekom radnog vremena', rekao je za Dnevnik.hr Radonić.

Nova smjernica svakih pet godina

EU je donijela čak osam smjernica za računanje ljetnog vremena od 1980. godine, i otad ih donosi svakih pet godina, a posljednja je donesena 2006. godine te vrijedi zaključno s idućom godinom. Cilj je bio unificirati početak i završetak razdoblja ljetnog računanja vremena u svim zemljama članicama.

Čini se tako čudnim, da se tijekom svjetske povijesti tako očito poboljšanje nikad nije usvojilo. Iduće generacije bile bi zahvalne zbog dodatnih sat vremena danjeg svjetla u njihovom djetinjstvu sir Arthur Conan Doyle

S tim u vezi provedeno je i više opsežnih studija, u kojima se proučavalo, prepoznavalo i vrednovalo pozitivne i negativne ekonomske implikacije unutar svih glavnih gospodarskih sektora. Najznačajniji rezultati zabilježeni su u potrošnji električne energije i energije uopće. Većina članica EU pokazivala je znakove uštede energije, a ponajviše električne energije.

Poremećen bioritam

Ipak, savjetodavna institucija Research voor Beleid International (RvB), koja je provela istraživanje, zaključila je kako je ipak teško procijeniti ukupnu i stvarnu uštedu energije u svim sektorima, u novčanom smislu. U Njemačkoj se, primjerice, pokazala znatna ušteda u rasvjeti, ali povećanje ukupne potrošnje energije, a znatne uštede u rasvjeti zabilježene su i u Francuskoj.

Što se poljoprivrede tiče, najviše se promatrala promjena bioritma kod ljudi i životinja, ali se do nekakvih konkretnih zaključaka nije došlo. Kod sigurnosti na prometnicama, istraživanje se pokazalo još složenijim, ali je u Francuskoj u periodu između 1993. i 1995. zabilježen porast broja prometnih nesreća. S tim u vezi porastao je i broj poginulih osoba u nesrećama.

Očuvanje okoliša

Isto istraživanje u Belgiji nije pokazalo znatne učinke tijekom ljetnog mjerenja vremena. Kod prijevoza i prometne povezanosti zemalja članica EU, studija RvB-a pokazala je potrebu potpunog usklađivanja vremena i uklanjanje zapreka slobodnom kretanju ljudi i roba.

Ljetno mjerenje vremena govori u prilog i očuvanju okoliša, jer su istraživanja u Njemačkoj i Grčkoj pokazala kako ispušni plinovi tijekom jutarnje gužve, imaju dodatni sat za raspršavanje, prije nego li sunce dosegne svoj vrhunac. To znači stvaranje manje ozona, koji nastaje reakcijom ispušnih plinova na sunčevu radijaciju.

Tako očito poboljšanje...

No, zanimljiv je i podatak da u pravilu samo zemlje sjeverne Zemljine polutke koriste ljetno računanje vremena. Afrika, može se reći ne koristi ljetno mjerenje vremena, uz izuzetak Egipta, Maroka i Namibije. U Južnoj Americi, ljetno mjerenje vremena koriste samo Čile Paragvaj, Urugvaj te dijelovi Brazila. Iran, Izrael, Jordan, Libanon i Sirija zemlje su Bliskog istoka koje računaju ljetno vrijeme. Što se Australije tiče, jedino Queensland i Zapadna Australija koriste ljetno vrijeme.

Za kraj, pozvat ćemo se na izjavu čuvenog britanskog pisca, sir Arthura Conana Doylea. 'Čini se tako čudnim, da se tijekom svjetske povijesti tako očito poboljšanje nikad nije usvojilo. Iduće generacije Britanaca bile bi zahvalne zbog dodatnih sat vremena danjeg svjetla u njihovom djetinjstvu', zaključio je poznati pisac, poznatiji kao 'otac' Sherlocka Holmesa.