Oni, naime, vjeruju da je izuzetna plivačko-ronilačka vještina pingvina tu pticu stajala mogućnosti da leti. Znanstvenici su proučavajući druge vrste morskih ptica došli da zaključka da krilo koje je dobro za letenje ne može istodobno biti dobro za ronjenje i plivanje.
Postoji nekoliko teorija zašto neke ptice ne mogu letjeti. Prva je da su izgubile sposobnost letenja jer su ostale bez predatora na tlu.
Druga je biomehanička. "Kada ptica leti i roni, mora koristiti krila za dvije vrlo različite stvari. Biomehanička hipoteza glasi da je nemoguće imati krila koja su jednako dobra za oboje", kaže profesor John Speakman sa sveučilišta u Aberdeenu.
Kako bi istražili tu teoriju, znanstvenici su proučavali pingvinova bliska rođaka, njorku. Ta morska ptica ne samo da fizički nalikuje pingvinu, nego može i plivati gotovo jednako dobro. Ali može i letjeti.
Znanstvenici su stoga istražili količinu energije kojom se njorka koristi u procesu. Shvatili su da ptica roni s relativnom lakoćom, ali ju letenje jako umara.
"Utrošak energije je golem. Njorka ima kratka krila i mora njima mahati nevjerojatnom brzinom da ostane u zraku. To je iscrpljujuće", kaže Speakman. Zato što troši toliko energije, njorka uglavnom lebdi.
Znastvenici smatraju da je upravo utrošak energije točka koja evolucijski određuje trenutak kada neke morske ptice gube sposobnost leta.
"Što su krila postala efikasnija za plivanje, postajala su neefikasnija za letenje. U nekom trenutku, kada im je postalo 'preskupo' letjeti, pingvini su odlučili potpuno odustati od letenja i pretvoriti krila u peraje", jednostavno je objasnio Speakman. (HINA)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
