Je li ovo početak dizajniranja djece? Uspješno genetski modificiran ljudski embrio

Kinski znanstvenici tvrde da im je pošlo za rukom izmijeniti gene ljudskog embrija po prvi puta u povijesti genetskog modificiranja, a protivnici genetskih modifikacija već su ih osudili. Smatraju da će mnogi na krivi nači iskoristiti ovo otkriće ne bi li izabirali gene svoje djece, gene koji će nastavljati njihovu lozu.

Pročitajte i ovo Mikroorganizam izumro Riješen misterij Velike gladi u Irskoj Vrijedno otkriće Kineski znanstvenici objavili genom baktrijske deve

Dok jedni osuđuju, drugi ne vide ništa lošeg u tome da se roditeljima omogući ovakva modifikacija ne bi li se spriječile mnoge nasljedne bolesti poput cistične fibroze ili nekih vrsta raka.

Uskoro bi generacija Wolverinea mogla šetati među nama

U svojim su istraživanjima koristili 'mrtve' embrije, odnosno one iz kojih ne može, zbog raznih oštećenja, nastati život. Također su napomenuli kako su tijekom istraživanja naišli na velike prepreke, te iako su ovaj put uspjeli, ne znači da su pronašli pravi način za genetsku modifikaciju ljudi.

Koristeći tehniku CRISPR koja mijenja ciljane dijelove genetskog koda i popravlja oštećenu DNK.

Unijeli su ga u 86 jednostaničnih embrija i čekali 48 sati, dok se embrij nije podijelio na osam stanica. Od 71 embrija koji su preživjeli, testirali su njih 54, i otkrili da je DNK umetnut u samo 28 embrija, te da samo dio njih sadrži cijeli zamjensku seriju DNK.

"Da bismo mogli tvrditi da smo uspjeli genetski modificirati embrio, trebali biosmo imati uspješnost od 100%. Iako smo na dobrom putu, proces je još nedovoljno zreo", rekao je voditelj projekta Huang.

Zbog velikog broja pokušaja u kojima je CASPR/CaS9 promašio svoju metu, nastale su dodatne mutacije, a njihov broj daleko nadmašuje broj onih zabilježenih priliko testiranja na štakorima i stanicama odraslih ljudi.

S obzirom da istraživanja nisu vršena na zdravim embrijima, Huang napominje da postoji mogućnost za veću uspješnost ove tehnike na zdravim embrijima.

Plan je nastaviti istraživanja na stanicama štakora i stanicama odraslih ljudi te smanjiti broj 'promašaja' ne bi li usavršili tehniku.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook