Konferencija
Konferencija

Organizacije s dobrim vođama mogu steći čak do trinaest puta veću prednost pred konkurencijom koja ima probleme s vodstvom te je triput vjerojatnije da će zadržati svoje darovite zaposlenike


U današnjem poslovnom svijetu široko je prihvaćeno da su uspješni vođe ambiciozni, samouvjereni i, iznad svega, karizmatični pojedinci. Karizma služi kao vrlo atraktivna osobina – posebice prilikom odabira vođe.

Iako takvi pojedinci znaju što je potrebno za napredovanje, godine istraživanja pokazuju da im često nedostaju osnovne liderske i rukovoditeljske vještine. S druge strane, poniznost rađa uspjeh na duge staze.

Poniznost u vodstvu – ključ uspješnog vođenja

Organizacije s dobrim vođama mogu steći čak do trinaest puta veću prednost pred konkurencijom koja ima probleme s vodstvom te je triput vjerojatnije da će zadržati svoje darovite zaposlenike. To je samo jedan od brojnih rezultata istraživanja koji pokazuju da se budućnost upravljanja ljudskim potencijalima može definirati kvalitetnim odlukama, utemeljenima na podacima.

Izazov u pronalaženju i razvoju djelotvornih vođa za organizaciju leži u njihovom objektivnom prepoznavanju. Karizmatični ili izrazito istaknuti, vođe se lako prepoznaju u masi, a njihova simpatičnost skriva značajke koje su važnije za radni učinak. Skromni i često djelotvorniji vođe mogu ostati neprimijećeni i zanemareni prilikom zapošljavanja ili promaknuća. Izgradnja programa selekcije i razvoja koji zaobilaze osobnu pristranost i usmjereni su na objektivne pokazatelje uspješnosti mogu pomoći u prepoznavanju takvih samozatajnih osoba. Organizacije mogu iskoristiti psihometrijsko testiranje i 360-stupanjsku evaluaciju kako bi suzbile subjektivne čimbenike razvojem pristupa koji se temelji na podacima i osigurava organizacijama prepoznavanje i promicanje osoba koje će biti djelotvorni i ponizni vođe.

''Poniznost se općenito definira kao samosvjesnost, uvažavanje tuđih kvaliteta i doprinosa i otvorenost prema novim idejama i povratnim informacijama o radu osobe. Ponizni vođe bolje razumiju organizacijske potrebe i donose bolje odluke na temelju informacija o uspješnosti obavljanja zadataka. Pored toga, prije će zatražiti pomoć nego karizmatični kolege. Štoviše, skromni vođe pomažu u stvaranju kulture razvoja zajedno sa svojim zaposlenicima kroz legitimiziranje učenja i osobnog razvoja. Poniznost potiče i kulturu otvorenosti, povjerenja i prepoznavanja, što su važni preduvjeti za uspjeh. (dr. Robert Hogan – članak "Forget Charisma, Look for Humility in a Leader" (Zaboravite karizmu, tražite poniznost kod vođe)).

Poniznost u vodstvu ne podrazumijeva odsutnost ega ili ambicije. Ponizni vođe sposobniji su usmjeriti vlastitu ambiciju natrag u organizaciju, umjesto da je koriste za osobni probitak. Živimo u svijetu u kojem ego donosi pažnju, ali skromnost donosi rezultate. U njemu arogancija vodi na naslovnice, ali skromnost vodi do uspjeha. To znači da se svi suočavamo sa vlastitim pitanjima: Jesmo li dovoljno samopouzdani da ostanemo ponizni? Jesmo li dovoljno snažni da priznamo da nemamo sve odgovore? Nadajmo se da ćemo doći do pravih odgovora.

- Više od 130 donositelja odluka iz područja ljudskih potencijala sastalo se u četvrtak kako bi sudjelovalo u konferenciji na temu poniznosti u vodstvu. Cilj jednodnevne konferencije u hotelu DoubleTree by Hilton u Zagrebu bio je naglasiti važnost poniznosti kao osobine prilikom zapošljavanja osoba na rukovodeće položaje. S obzirom na to da smo dio svijeta u kojem egotizam nadilazi skromnost, a poniznost ostaje zanemarena zbog arogancije, važno je istaknuti da su najbolji ljudi u organizacijama često skriveni u sjeni poniznosti.

U događaju je sudjelovalo 7 govornika i članova panela, od kojih je svaki stručnjak u svom području.
Pavle Budinčević, partner u upravljanju tvrtke AS Adria, započeo je konferenciju upoznavanjem upravitelja i njihovih zaposlenika sa značajem tvrtki Assessment Systems i Hogan Assessments i važnošću poniznosti u poslovnom okruženju, navodeći da „ako želite biti dobar vođa, potrebno je unijeti malo čarolije da bi vaši zaposlenici bili motivirani i nadahnuti. Potreban im je razlog. A vama je potrebna strast i želja.“

Zsolt Fehér, glavni izvršni direktor europske podružnice tvrtke Hogan Assessments održao je glavni govor na temu poniznog vodstva. Govoreći o razlici između karizme i poniznosti te o ukorijenjenoj ideji da je karizmatičnost pokazatelj dobrog vođe, g. Fehér izjavio je da, iako je često zanemarena, poniznost donosi bolje rezultate. „... promjena je teška – no trebamo prepoznati različita ponašanja – posebno kada jedno od njih ima bolji i pozitivniji utjecaj na vašu organizaciju.“

Rostislav Benak predstavio je publici temu timskog coachinga. Gosp. Benak također je objasnio dobrobiti psihodijagnostike u timskog coachinga te koristi za tim koje iz nje proizlaze. Naglasio je nužnost vođenja i njegovih dobrobiti: „Coaching funkcionira. Dugotrajno – kao i sve ostalo, više uspjeha dolazi s vremenom.“

Nazočni su također čuli izlaganje direktorice ljudskih potencijala Helene Karasić, koja je održala predavanje na temu „Hoganovi alati u Dukatovim projektima vodstva. Dukat je koristio programe procjene u dva svoja projekta: rukovodstvo Dukata – 34 rukovoditelja u prodaji i marketingu te korištenje Hoganovih alata kao dijagnostičkih alata za mlade nadarene osobe. „Hoganovi alati odličan su način za odgovaranje na pitanja koja vaša organizacija može imati, bilo da se tiču napredovanja vašeg posla ili dodatnog razvoja kao pojedinca.“

Razgovor se također odvijao u panel raspravi u kojoj su sudjelovali: Pavle Budinčević, partner u upravljanju tvrtke AS Adria i Alan Žepec, glavni izvršni direktor tvrtke LQ, Rostislav Benak, predsjednik uprave tvrtke Assessment Systems International, Irena Kevo, članica uprave tvrtke Sedam IT i Danijela Govorčinović Šimunović, poslovni partner za ljudske potencijale tvrtke Styria Facilitator. Članovi panela raspravljali su o raznim temama s fokusom na poniznost. Od toga kako vide utjecaj koji poniznost ima na vodstvo, odluke o zapošljavanju i prepoznavanje poniznih zaposlenika, kao i o prilikama za coaching i mentorstvo i kulturi tvrtke i utjecaju na ponizno vodstvo.

''To je proces učenja, oni koji više ne rade pogreške ne rade ih zato što su ih radili prije pa su naučili – može se zaključiti da poniznost jednako funkcionira – brže učite ako ste skromniji, jer ste spremni prihvatiti greške i kulturu i tako dalje, što Vas u konačnici čini uspješnijima – sve je povezano“, Rostislav Berak.