Antropolozi su dugo bili zbunjeni oko toga koliko su kontakta neandertalci imali s modernim ljudima i kada se to dogodilo, piše Daily Mail. Sada je genom uzet iz 36 tisuća godina starog kostura bacio novo svjetlo na razdoblje križanja ove dvije vrste.
Pročitajte i ovo
Proučavanje DNK uzorka uzetog od fosila jednog od najstarijih Europljana, muškarca koji je živio u Rusiji, pokazuje da su geni najstarijeg stanovnika kontinentna preživjeli Ledeno doba, pomažući posijati sjeme moderne, današnje populacije. Kostenki genom otkrio je mali postotak neandertalskih gena, potvrđujući prethodne rezultate koji su pokazali da su se neandertalci i prvi ljudi koji su iz Afrike stigli u Europu kratko križali.
Kosti otkrile tajne stare 39 tisuća godina
Čak i danas svi s euroazijskim podrijetlom, od Kine i Skandinavije do Sjeverne Amerike imaju mali element neandertalskog DNK. Ali iako su zapadni Euroazijci dijelili europsko kopno s neandertalcima još 10 tisuća godina, kasnije se nisu križali, tvrdi studija.
Profesor Robert Foley sa sveučilišta Cambridge ispitivao je je li populacija neandertalaca nestala brzo i koliko kasno su ih moderni ljudi sreli. 'Bilo smo iznenađeni kada smo otkrili da je bilo križanja. Sada se postavlja pitanje - zašto tako malo? To je izvanredno otkriće koji mi još uvijek ne razumijemo', rekao je.
Vodeći autor, doktor Eske Willerslev, evolucijski biolog sa sveučilišta u Kopenhagenu rekao je kako je rad otkrio kompleksnu mrežu odnosa stanovništva u prošlosti.
Incest je bio uobičajen za ljudsku rasu?
Smatra da je istraživanje otkrilo čvrst okvir s kojim će se po prvi put istražiti kako su ljudi reagirali na klimatske promjene, susrete s drugim populacijama i dinamički krajolik Ledenog doba.
Antropolozi sada vjeruju da su se Euroazijci odvojili u najmanje tri populacije prije više od 36 tisuća godina. Svi potomci zapadnih Euroazijaca, istočni Azijaca i misteriozne treće linije razvili su jedinstvene značajke većine neafričkih ljudi, ali ne prije nego su se neki križali s neandertalcima.
Nova studija znanstvenicima omogućava da preciznije procijene kada se to dogodilo, prije oko 54 tisuće godina, prije nego se euroazijska populacija počela razdvajati.
Kompletni genom drevnog čovjeka je drugi najstariji moderni ljudski genom ikad sekvencioniran. Uspoređivanjem s prethodnim istraživanjem tim je otkrio iznenađujuće jedinstvo od strane prvih modernih ljudi u Europi. Vjeruju da je cijela 'meta-populacija' lovaca sakupljača s dubokim zajedničkim podrijetlom uspjela preživjeti tijekom posljednjeg ledenog doba i kolonizirati kopnenu Europu na više od 30 tisuća godina.
Zašto su neandertalci nestali?
Uobičajeno je mišljenje da su neandertalci izumirli jer se nisu mogli natjecati s modernim ljudima za hranu i resurse.
Nedavna studija sveučiliša Oxford ukazala je da su obje skupine zajedno postojale između 2600 i 5400 godina te da je došlo do križanja. Stručnjaci vjeruju da su neandertalci možda preživljavali nekoliko tisuća godina prije nego su izumrli, umjesto da su ih odmah zamijenili moderni ljudi.
Istraživanje nije obuhvatilo istočne regije poput Uzbekistana i Sibira gdje su također živjeli neandertalci.
'Dakle moguće je da su se neandertalci zadržali kasnije u nekim područjima. Velikim dijelom, a možda i u potpunosti nestali su iz njihovog poznatog raspona prije 39 tisuća godina', rekao je profesor Chris Stringer.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
