U zahtjevnim i izazovnim vremenima dok države članice Europske unije kalkuliraju troškove uslijed pandemije koronavirusa europski parlamentarci, svjesni nepravedne marginalnosti zelenih tema, pripremaju se za plenarnu sjednicu koja će se održati sljedeći tjedan. Jedna je od rasprava Europski klimatski zakon, koji predstavlja temelj Europskog zelenog plana.
Pročitajte i ovo
''Europi je potreban oporavak nakon krize, a ključna podloga za to jest prijelaz na dugoročno održiv model'', rekla je zastupnica Europskog parlamenta Romana Jerković koja svjesna troška takvih politika smatra da će čim prije krenemo u zelenu tranziciju, cijena koju ćemo platiti biti manja. ''Zelena i digitalna tranzicija imaju ogroman potencijal za gospodarski rast, za otvaranje novih radnih mjesta i jačanje konkurentnosti gospodarstva.''
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ENVI, trenutačno najveći odbor u europskome parlamentu, bavi se izradom zakonodavnog okvira za postizanje klimatske neutralnosti koja podrazumijeva obvezu da će se do 2050. godine emitirati manje ugljikova dioksida nego što će se on prirodno apsorbirati.
Međutim, europarlamentarac Tomislav Sokol naglašava da se prije donošenja zakona trebaju provesti studije. ''Studije koje će pokazati koliki su troškovi itekako trebaju. Mislim da jednom malom poljoprivredniku nije uopće svejedno ako ne zna što sve zakonski mora zadovoljiti i koliko će ga to stajati. Moramo misliti i na one koji će biti pogođeni time'', naglašava.
U online konferenciju uključio se slovački zastupnik Michal Šimečka,koji je govorio o prijedlogu uspostave EU mehanizma za zaštitu demokracije i vladavine prava. Šimečka je kao izvjestitelj Europskog parlamenta bio zadužen za izradu prijedloga kojim se predviđa uvođenje trajnog nadzora u državama članicama kako bi se bolje štitile europske vrijednosti. Istaknuo je da bi novi alat omogućio brzu reakciju u slučaju kada postoje ozbiljni problemi u članicama čije vlade europski novac usmjeravaju na korumpirane oligarhe.
Rasprava se povela o prijedlogu Njemačke, koja trenutačno predsjedava Europskom unijom, o vezanju buduće financijske pomoći za vladavinu prava. ''Komisiji se kao izvršnom tijelu vlasti dalo ipak možda previše ovlasti u odnosu na Vijeće koje je zakonodavno tijelo. Kako bih pojasnio - to je odnos kao između Vlade i Sabora'', rekao je Sokol.
Naposljetku je bilo riječi o politikama rodne ravnopravnosti koje Jerković smatra pokretačima pametnog i uključivog rasta. Naglašava kako se pitanje rodne ravnopravnosti ne bi trebalo rješavati neobvezujućim metodama i izostankom regulativa, kakvog je stava bilo naše nadležno ministarstvo. ''Brojne inicijative dovele su do toga da Europska unija postane predvodnik u rodnoj ravnopravnosti. Od 20 zemalja u svijetu koje su vodeće u rodnoj ravnopravnosti 14 zemalja članice su Europske unije, što je ohrabrujuće", zaključuje europarlamentarka.
