Znanstvenici otkrili tajne poznate marokanske dine: Starija je, ali i mlađa više nego što se očekivalo

Pješčane dine jedno su od glavnih obilježja pustinje Sahare, ali i drugih pješčanih pustinja. Znanstvenici godinama promatraju dine i prate njihovo kretanje ne bi li otkrili kako one nastaju i zašto su tako posebne. Jedno tako istraživanje jedne od najpoznatijih dina u Maroku, "zvjezdaste dine", rezultiralo je zanimljivim i neobičnim otkrićima.

tri vijesti o kojima se priča TRAGEDIJA U SUSJEDSTVU Dječak popio dva gutljaja iz bočice i preminuo: "Nije mu bilo spasa..." PROMJENA VREMENA Zima još nije gotova! Stiže obilan snijeg, a evo kad ga možete očekivati poruka ANUŠIĆU Milanović o mogućoj kupnji "Davidove praćke" od Izraela: "Ovo je upozorenje! Tako mi Boga..."

Stručnjaci s nekoliko sveučilišta, među kojima je i Sveučilište Aberystwyth u Walesu, uspjeli su otkriti starost te dine, kako se formira i kako se kreće po pustinji.

Dine su nevjerojatne, jedno od prirodnih čuda. Gledane s tla, izgledaju poput piramida, ali ako ih promatrate iz zraka, vidjet ćete da se vrh račva u nekoliko smjerova i zapravo izgleda poput zvijezde, istaknuo je u objavi za medije prof. Geoff Duller sa Sveučilišta Aberystwyth.

Pročitajte i ovo Stoljeće nakon prvog otkrića Arheolozi napokon na tragu rješenja misterija stotina "pustinjskih zmajeva" razasutih po Arapskoj pustinji

Unatoč tome što su danas uobičajene, zvjezdane dine gotovo nikada nisu pronađene u geološkim zapisima. Njihova odsutnost zbunila je znanstvenike jer su pustinje iz prošlosti uobičajeni dio povijesti Zemlje, sačuvane u stijenama duboko pod zemljom.

U studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, znanstvenici su datirali temelje zvjezdane dine na jugoistoku Maroka poznate kao Lala Lallia, što na berberskom jeziku znači 'najviša sveta točka', na starost od oko 13.000 godina.

Revolucionarno istraživanje znanstvenika sugerira da je zvjezdana dina nastala otprilike u isto vrijeme kad i posljednji mlađi drijas (najmlađa faza drijasa koja se datira otprilike između 11 000 i 10 000 radiokarbonskih godina prije sadašnjosti), naglo razdoblje hlađenja u povijesti Zemlje.

Pročitajte i ovo Masovni program pošumljavanja Može li Veliki zeleni zid zaustaviti širenje pustinje?

Kako ističu, baza dine izgrađivala se do otprilike prije 9000 godina, nakon toga je došlo do stabilizacije. Znanstvenici nagađaju da je u tom periodu klima bila vlažnija pa se dina stabilizirala vegetacijom. Takva se situacija, čini se, nastavila sljedećih 8000 godina, nakon čega se klima ponovno počela mijenjati, a dine nanovo formirati. No, iznenadilo ih je kad su otkrili da je pješčana piramida dosegla svojih sadašnjih 100 metara visine i 700 metara širine zahvaljujući brzom rastu tek u posljednjih tisuću godina.

Do formiranja je došlo jer vjetar na tom području puše iz dva smjera - sa jugozapada i sjeveroistoka, što dovodi do nakupljanja pijeska. Ono što je iznenadilo znanstvenike je postojanje trećeg vjetra sa istoka koji, polako ali sigurno, gura dinu prema zapadu brzinom od 50 centimetara godišnje.

Profesor Charlie Bristow s Birkbecka i UCL-a, također je sudjelovao u istraživanju i to korištenjem radara kako bi proučio unutrašnjost dine.

Pročitajte i ovo I NASA je primijetila Da ti mozak stane: Genijalna fotografija francuskog majstora iznad najduže pješčane pustinje na svijetu

Korištenje radara koji prodire u zemlju za gledanje unutar ove zvjezdane dine omogućilo nam je da pokažemo kako se te goleme dine formiraju i da razvijemo novi model kako bi geolozi bolje znali što tražiti u kamenom zapisu kako bi identificirali ove nevjerojatne pustinjske karakteristike, pojasnio je.