Znanstvena zajednica uvjerena da kineski znanstvenik ne laže o GMO bebama

Za korištenje moćnog alata za modificiranje gena nazvanoga CRISPR (clustered regularly interspaced short palindromic repeats, odnosno prevedeno grupiranje redovito razmaknutih kratkih palindromnih ponavljanja), dosad se vjerovalo da ga nije još moguće koristiti na ljudskim embrijima zbog sigurnosnih razloga. No kineski znanstvenik He Jiankui ispod radara je iskoristio tu tehniku za modificiranje gena u embrijima dviju (sad već rođenih) djevojčica kako bi ih učinio otpornijima na neke sojeve virusa HIV-a.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska se oglasila nakon novog vala udara Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom

Jiankui je svoj rad predstavio u Hong Kongu, na Drugom međunarodnom summitu o modificiranju ljudskog genoma te time doslovno šokirao svijet znanosti. Na summitu je bila i CRISPR stručnjakinja iz Velike Britanije Helen O'Neill sa londonskog sveučilišta, koja je dala intervju za New Scientist.

Kakva je atmosfera bila na summitu?

Bilo je nestvarno. Većina nas je tamo stigla u ponedjeljak i kad smo uključili mobitele, obasuli su nas e-mailovi s porukama 'Jeste vidjeli vijesti?'. He Jiankui nije se pojavio na summitu sve do srijede. Bilo je toliko novinara tamo da ga se jedva moglo čuti. U dvoranu ge se pozvalo te ga se po završetku izlaganja i pozvalo da napusti dvoranu.

Kakvim se doimao?

Za govornicu je došao vrlo, vrlo ponizno, poput prekorenog djeteta. Mislim da se vjerojatno boji mogućih tužbi. U nekim biste zemljama završili u zatvoru zbog toga. Trenutačno kineski zakon kaže da se takve stvari ne smiju raditi, no ne postoji kazna za to. Ne znam hoće li od njega napraviti primjer u tom smislu.

Vjerujete li da je napravio to što tvrdi da je napravio?

Mi u znanstvenoj zajednici vrlo smo uvjereni u to. Napravio je vrlo impresivno prezentaciju svojeg vrlo opširnog i temeljitog istraživanja, koje je napravio i na životinjskim i na ljudskim embrijima. Prvotni šok značio je da su ljudi govorili 'Sigurno nije – on to mora dokazati', no ja uopće nisam sumnjala da jest.

Je li otkrio više interesantnih detalja?

Bilo je to nakon predavanja i tijekom odgovaranja na pitanja kad su na vidjelo izašli sočni detalji koji su zanimali okupljene u dvorani. Malo-pomalo dobivali smo više informacija koje su bile sve šokantnije. Poput činjenice da je sve to djelomično i sam financirao. Gotovo slučajno, kad su ga upitali ima li još takvih trudnoća, rekao je 'Ovaj... da, ima'. Moderatorica razgovora Robin Lovell-Badge pojasnila je da je riječ o vrlo ranom stupnju trudnoće.

Zašto je genetsko modificiranje embrija tako šokantno, s obzirom na to da znanstvenici već koriste CRISPR na odraslim ljudima?

Primarno zato jer ako nešto krene po zlu, više to ne možete zaustaviti. Mi nemamo načina znati kakav će to učinak imati na iduću generaciju. Da je pokazao malo transparentnosti, bilo bi i više povjerenja u to što je napravio i to što radi, no bio je ispod radara mjesecima. On je na neplaćenom dopustu, on sve to radi sam.

Zašto mislite da se odlučio za gen koji utječe na rizik od zaraze HIV-om?

Njegov izbor gena bio je grozan. Postoji sloj gotovo predrasuda u vezi s mutiranjem gena kako bi se povećala otpornost prema zarazi HIV-om. Da je riječ o po život opasnom poremećaju za koji ne postoji alternativni lijek, ljudi bi to lakše opravdali. Dojam među znanstvenom zajednicom jest takav da je riječ o ubiranju ploda s niske grane jer je na tom genu dosad provedeno mnogo istraživanja.

Koliko je on zapravo prešao takozvanu crvenu liniju?

Crvena je linija sada miljama iza nas. Više je nema ni na vidiku.

Podsjetimo, slučaj rođenja prvih genetski modificiranih beba komentirao je i domaći stručnjak, liječnik i genetičar prof. dr. sc. Dragan Primorac.

Žalosno je što je jednom nepromišljenom gestom dr. He otvorio brojne negativne rasprave vezane za inače vrlo obećavajuću tehnologiju koja pruža nadu za terapiju odraslih pacijenata s određenim bolestima poput npr. Huntingtonove ili Tay Sachsove bolesti, rekao je, između ostalog, za portal ZIMO dr. Primorac.