Globalno istraživanje u kojemu je sudjelovalo više od pet milijuna djece i tinejdžera iz 50 zemalja sa svih šest kontinenata, pokazalo je da se njihov vid s vremenom konstantno pogoršava, zbog čega danas svako treće dijete pati od kratkovidnosti ili ne vidi jasno objekte u daljini.
Istraživači kažu da su ograničenja nametnuta u vrijeme pandemije koronavirusa vrlo negativno utjecala na razvoj vida u djece i tinejdžera s obzirom na to da su oni puno više vremena provodili pred ekranima, a vrlo malo na otvorenom.
Miopija ili kratkovidnost globalno postaje sve veći javnozdravstveni problem koji će do 2050. godine utjecati još na milijune djece, upozorava studija.
Pročitajte i ovo
Najviše stope kratkovidnosti među djecom uočene su u Aziji - od miopije pati 85 posto djece u Japanu i 73 posto u Južnoj Koreji te više od 40 posto njih u Kini i Rusiji.
Najniža stopa kratkovidnosti zabilježena je među mladima u Paragvaju i Ugandi - oko 1 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i SAD-u od nje pati oko 15 posto tinejdžera i manje djece.
Istraživanje je pokazalo da se miopija među mladima utrostručila u razdoblju između 1990. i 2023. kada je porasla na 36 posto, a "znatan porast" kratkovidnosti među djecom zamijećen je osobito nakon pandemije koronavirusa.
Kratkovidnost obično počinje u djetinjstvu, za vrijeme pohađanja osnovne škole te ima tendenciju pogoršanja sve dok organ oka ne prestane rasti, a to je oko dvadesete godine života. Ako se ne uoči i ne počne liječiti, najčešće brzo napreduje. Rana intervencija u prevenciji kratkovidnosti može usporiti, čak i zaustaviti napredovanje kratkovidnosti kod djeteta.
Vjerojatnost za razvoj miopije veća je u istočnoj Aziji, a ovisi i o genetskom nasljeđu, kao i o ostalim čimbenicima , poput primjerice iznimno mlade dobi (dvije godine) kada djeca započinju s obrazovanjem u gradovima poput Singapura i Hong Konga.
To znači da već u najranijoj životnoj dobi djeca provode više vremena fokusirajući se na čitanje ili na ekrane, što opterećuje očne mišiće i kod nekih može rezultirati razvojem kratkovidnosti, pokazalo je istraživanje.
Za razliku od Azije, u afričkim državama u kojima školovanje djece započinje u dobi od šest do osam godina kratkovidnost je sedam puta rjeđa.
Pročitajte i ovo
Najveću štetu dječjim je očima počinila karantena nametnuta za vrijeme pandemije koronavirusa u cijelome svijetu. Tada su milijuni djece bili primorani predugo boraviti u svojim domovima.
Dokazi koje smo prikupili ukazuju na potencijalnu povezanost pandemije i ubrzanog pogoršanja vida među mladim odraslim osobama, napisali su znanstvenici, dodajući da bi do 2050. ovakvo stanje moglo utjecati na više od polovine tinejdžera širom svijeta.
Zanimljiv je i podatak po kojemu su razvoju miopije izloženije djevojčice i mlade žene u odnosu na dječake i mladiće jer ih većina češće provodi manje vremena na otvorenom, bilo da je riječ o aktivnostima u školi ili kod kuće, pokazala je studija.
Treba istaknuti i da razvoj djevojčica, a to znači i pubertet, počinje ranije, što znači da su kratkovidnosti sklonije od dječaka još u ranijoj životnoj dobi.
Premda se očekuje da će do 2050. najviše djece i tinejdžera koji pate od miopije živjeti u Aziji u usporedbi sa svim ostalim kontinentima i i odnosit će se na gotovo 69 posto mladih, znanstvenici kažu da bi i u zemljama u razvoju ta brojka mogla dosegnuti čak 40 posto.
Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu British Journal of Ophthalmology.
