Posljednjih godina svi novi automobili opremljeni su cijelim nizom značajki koje bi trebale vožnju učiniti sigurnijom, a u budućnosti će takvih značajki biti još i više.
KRVAVI PIR U Drnišu
Svjedokinja prepričala stravične trenutke zločina: "Protrčao je kraj nas... a onda sam čula kako netko diše"
DONOSI POZIV
Rodile su zdravu djecu, a onda šok: "Odnijeli su ga od mene, kad sam tražila da ga vidim rekli su da sam mlada, da ću imati još djece"
SVI SU BILI ISKUSNI
Petero Talijana nikad nije izronilo iz špilje na Maldivima: Što je pošlo po zlu? Ovo su teorije istražitelja
No, poboljšavaju li zaista ove značajke sigurnost u vožnji? Zagovornici ovih sustava tvrde kako upozorenja na napuštanje trake ili prisutnost automobila u "mrtvom kutu" mogu smanjiti opasnost od sudara, dok protivnici ističu da sva ta upozorenja odvlače pažnju vozaču.
Istraživanje koje je na Sveučilištu Teksas McCombs proveo izvanredni profesor upravljanja informacijama, rizikom i operacijama, Ashish Agarwal, dalo je zanimljiv odgovor na to pitanje.
Proučavajući kako ljudi reagiraju na različite vrste upozorenja, ističe Agarwal, proizvođači automobila mogli bi biti učinkovitiji u smanjenju rizičnih ponašanja u vožnji.
Automobilske tvrtke, kada dizajniraju ove značajke, moraju biti svjesne da u nekim slučajevima mogu pogoršati ponašanje vozača, ističe u izjavi za medije Agarwal.
U suradnji s Cenyingom Yangom s Gradskog sveučilišta Hong Kong i Prabhudevom Konanom sa Sveučilišta Maryland, Agarwal je analizirao podatke proizvođača automobila prikupljene s ugrađenih senzora iz gotovo 200 tisuća automobila prodanih 2018. i 2019. godine. Neki u imali napredne sustave pomoći u vožnji, drugi pak nisu.
Fokusirali su se na dvije vrste opasnog ponašanja u vožnji - stopu naglog kočenja i stopu prekoračenja brzine, te dva seta pomoćnih značajki - detekciju mrtvog kuta i upozorenje na napuštanje trake. Otkrića su objavili u časopisu Production and Operations Management.
Kontrolirajući varijable poput karakteristika vozila i demografskih podataka vozača, tim je otkrio da dvije vrste upozoravajućih signala imaju suprotne učinke na ponašanje vozača.
Detekcija mrtvog kuta smanjila je dnevni broj naglih kočenja za 6,76 posto i prekoračenja brzine za 9,34 posto u usporedbi s automobilima bez takvih sustava.
Nasuprot tome, upozorenja o napuštanju trake dovela su do 5,65 posto jačeg kočenja i 5,34 posto veće brzine.
Zanimljivo, otkrili su i da je svaki dodatni mjesec korištenja tih sustava pojačalo učinke kod vozača. Tako su vozači za svaki dodatni mjesec korištenja upozorenja o napuštanju trake vozili 0,32 posto brže.
Zašto tako različito ponašanje?
Hitna upozorenja, poput napuštanja trake i frontalnog sudara, zahtijevaju od vozača da odmah ispravi smjer. To uzrokuje reaktivno razmišljanje, koje je automatsko i uglavnom nesvjesno. Ono pokreće ponašanje kompenzacije rizika, što ometa vaše učenje i pogoršava vaše ponašanje, pojašnjava Agarwal.
Za usporedbu, detekcija mrtvog kuta ne zahtijeva trenutnu reakciju već omogućuje vrijeme za promišljeno razmišljanje o načinu reagiranja.
Agarwal ističe kako bi proizvođači automobila trebali uzeti u obzir rezultate ovog istraživanja prilikom dizajniranja sljedeće generacije ovakvih pomoćnih značajki.
Na primjer, automobil bi mogao ponoviti signal upozorenja nakon napuštanja trake, kao i tijekom napuštanja trake. To bi moglo potaknuti vozača da preispita svoje rizično ponašanje, zaključuje na kraju Agarwal.