Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prastari egipatski nakit, otkrili su arheolozi, napravljen je od meteorita.


Ako tražite ostatke meteorita na tlu, postoje dva mjesta na Zemlji, na kojima je to, uvjetno rečeno, najlakše napraviti - Antarktika i pustinja Sahara. Tako barem tvrdi Thilo Rehren, profesor s Londonskog sveučilišta u Kataru.

Vezani članci Meteorit je prsnuo iznad Kube i rasuo se po kućama u dva grada (Foto: AFP) - 1 Meteorit pao na zapadni dio Kube, uzrokovao jaku eksploziju i porazbijao prozore u dva grada Ilustracija (Foto: AFP) Epohalno otkriće: Drevni novčići pronađeni u kazalištu mogli bi vrijediti milijune

>> Istraživanje: Nefertiti je Tutankamonova majka?

Stari Egipćani su, vjeruje Rehren, tragali za svemirskim kamenjem upravo u Sahari prije 5.000 godina. On i njegov tim arheologa proučavaju staroegipatski nakin, koji je prvi put otkriven još daleke 1911. godine. Radi se o setu pohrđalih željeznih kuglica i ornamenata, koje su ceremonijalno poslagane u ogrlicu i koje su pronađene oko vrata mumije u grobnici.

Po čemu su ti željezni ornamenti na ogrlici tako posebi? Zato što predstavljaju najstarije poznate željezne artefakte ikad pronađene. Toliko su stari da zapravo prethode željeznom dobu, kad se željezo počelo kovati iz sirove rude.

Testiranja traju već 90 godina

Dugo vremena se vjerovalo kako željezni artefakti, koji datiraju prije željeznog doba, potječu upravo od meteorita, no sada je to potvrđeno izvan svake sumnje, tvrdi Rehren. To zapravo znači da se kovanje željeza prakticiralo tisućama godina prije nego li je postalo široko rasprostranjeno, prenosi popsci.com.

Željezni ornamenti s ogrlice podvrgavani su raznoraznim testovima još od 20-ih godina prošlog stoljeća. Prvi testovi bili su destruktivne naravi pa su arheolozi rastopili jednu željeznu kuglicu te otkrili kako se ona sastoji i od nikla i kobalta, što je sugeriralo na meteoritsko porijeklo. Ipak, sugestija nije značila i potvrdu.

Metode testiranja, kao i tehnologija, otad su uvelike napredovale pa je Rehren sa svojim timom napravio elektronsku mikroskopiju te računalnu tomografiju. Otkrili su visoku količinu nikla u kuglicama, ali i kristalnu strukturu poznatu kao Widmanstättenov obrazac, koji se pronalazi isključivo u meteoritima.

Ključ: tragovi gemanija

Točka na 'i' u potvrdi porijekla željeza od kojeg su izrađene te kuglice i ornamenti, bila je tehnika neutronske radiografije. NJome su arheolozi zavirili duboko u materijal, bombardirajući ga neutronima te otkrili sićušne tragove elementa germanijuma, koji se ne nalazi u željezu kovanom iz rude na Zemlji.

Rehren je zaključio kako je obrada željeza zapravo puno starija nego što se to prije mislilo, no dodaje kako to nije značilo izum kovanja željeza, već prije prenošenje znanja s generacije na generaciju šačice kovača, koji su istu tehniku širili dok se ona nije u potpunosti i postupno raširila tadašnjim svijetom.

Povrh svega navedenog, padajuće željezo s neba vjerojatno je poslužilo i kao religijska inspiracija pa možemo samo zamisliti kako su se stari kovači osjećali kad su otkrili da 'zvjezdanu kovačnicu' mogu replicirati na Zemlji.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook