Rivalstvo Kine i SAD-a u razvoju roja vojnih AI dronova moglo bi pokrenuti novu utrku u naoružanju i destabilizirati globalnu sigurnost

Američki i kineski vojni stratezi pripremaju se za novu eru ratovanja, predviđajući flote zračnih i pomorskih dronova, naoružanih umjetnom inteligencijom, koje zajednički djeluju kako bi svladale protivnike. Riječ je o konceptu sličnom roju pčela, gdje stotine ili čak tisuće dronova mogu samostalno koordinirati napade. Svaki dron može imati određenu ulogu, izviđanje ili napadanje po potrebi, uz mogućnost prilagodbe usred misije na temelju unaprijed postavljenih uputa.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"

Ta utrka u naoružanju za rojeve dronova između svjetskih AI supersila odjekuje slično Hladnom ratu, ali s tehnologijom koju je teže kontrolirati od nuklearnog oružja. Pentagon žuri razviti pristupačne bespilotne letjelice kao sredstvo odvraćanja od kineskih ambicija, posebno u vezi s Tajvanom. Kina, s druge strane, smatra da je oružje s umjetnom inteligencijom neizbježno za njihovu vojsku.

Margarita Konaev sa Sveučilišta Georgetown upozorava da bi nekontrolirano širenje tehnologije rojeva AI dronova moglo eskalirati globalnu nestabilnost i sukobe. U Ujedinjenim narodima više od desetljeća traju napori da se regulira korištenje dronova, s ciljem sprječavanja ciljanja civilnih ciljeva i etničkog čišćenja.

Unatoč pozivima na suradnju, intenzivna konkurencija i teritorijalni sporovi, posebice oko Tajvana i Južnog kineskog mora, čine suradnju između Washingtona i Pekinga izazovnom. Dok bi obje nacije mogle prednjačiti u postavljanju ograničenja upotrebe vojnih bespilotnih letjelica, njihovo rivalstvo komplicira izglede za značajnu suradnju u tom smislu.

Rastuće ambicije

Vojni dronovi, koji su dugo u fokusu obiju supersila, ostaju obavijeni velom tajne, ostavljajući pitanje tko zapravo ima prednost neizvjesnim. Prema studiji Georgetowna iz 2023. godine, više od trećine poznatih vojnih ugovora u 2020. godine za inteligentne bespilotne sustave podijeljeno je između SAD-a i Kine.

Nedavni poziv Pentagona za dostavu ponuda za male, bespilotne pomorske "presretače" naglašava njihove rastuće ambicije u tom segmentu vojnog naoružanja. Očekuje se da će te bespilotne letjelice ploviti spornim vodama, raditi bez GPS-a, nositi velike terete i izvoditi složene manevre pri velikim brzinama kako bi se uhvatile u koštac s neprijateljskim plovilima.

Razmjeri kontrole tih dronova ostaju neotkriveni, ali studija koju podržava Pentagon ukazuje na ogromne mogućnosti. U vježbi urbanog ratovanja 2021. godine jedan je operater, primjerice, nadgledao više od 100 dronova.

Lorenz Meier, izvršni direktor Auteriona, tvrtke koja razvija softver za suradnju više dronova, primijetio je brz napredak. Omogućujemo jednom operateru da trenutno usmjerava pola tuceta, rekao je, s planovima za povećanje na stotine dronova u roku od godinu dana.

U međuvremenu, Kina se može pohvaliti napretkom, tvrdeći da su se dronovi "samoizliječili" nakon ometanja i samostalno završili misije. Takav razvoj događaja potiče zabrinutost među ratnim jastrebovima u Washingtonu, koji se boje scenarija u kojem Peking koristi rojeve bespilotnih letjelica da odvrati američku intervenciju, posebno u sukobu na Tajvanu.

Ravnatelj CIA-e William Burns prethodno je citirao spremnost kineskog čelnika Xi Jinpinga za potencijalnu invaziju do 2027. godine. Međutim, vjerojatnost invazije ostaje neizvjesna, iako bi utrka u naoružanju s umjetnom inteligencijom između SAD-a i Kine mogla pojačati globalnu nestabilnost.

I Kissinger je neposredno prije smrti bio za suradnju Pekinga i Washingtona u suzbijanju AI dronova

Bivši američki državni tajnik Henry Kissinger, neposredno prije svoje smrti u 2023. godini, naglasio je hitnost da Peking i Washington surađuju u suzbijanju širenja AI oružja, rekavši da imaju tek "uske mogućnosti" za to.

Xi i američki predsjednik Joe Biden obećali su u studenom uspostaviti radne skupine za sigurnost umjetne inteligencije, no ta je inicijativa zasjenjena utrkom za oružjem autonomnih dronova.

William Hartung s Quincy instituta za odgovorno državno umijeće napominje da navedeno natjecanje u AI naoružanju potkopava povjerenje i eskalira sukob, upozoravajući da će, ako SAD napreduje, Kina vjerojatno slijediti njihov primjer.

Vojni analitičari izražavaju zabrinutost zbog toga što Kina potencijalno dijeli tehnologiju rojeva dronova s protivnicima SAD-a ili koja pak može biti ukradena. Druge nacije poput Rusije, Izraela, Irana i Turske također napreduju u umjetnoj inteligenciji, što izaziva strah od još većeg širenja te tehnologije.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, naznačio je da će se razgovori s Kinom ovog proljeća baviti sigurnošću umjetne inteligencije, iako nije jasno hoće li se raspravljati o korištenju vojnih bespilotnih letjelica. No, službenog komentara s kineske strane dosad nije bilo po tom pitanju.

Kinezi imaju prednost u hardveru, a SAD u softveru?

Vojni analitičari, proizvođači bespilotnih letjelica i znanstvenici za umjetnu inteligenciju predviđaju da bi potpuno sposobnim rojevima dronova, spremnima za borbu, moglo trebati oko pet godina da se pojave na terenu, a da bi se potencijalni proboji mogli dogoditi i ranije.

Kinezi trenutno imaju prednost u hardveru. Mislim da mi imamo prednost u softveru, rekao je Adam Bry, izvršn direktor iz Skydia, američkog proizvođača dronova koji opskrbljuje razne agencije uključujući američku vojsku i State Department.

Kineski vojni analitičar Song Zhongping priznao je jače temeljne znanstvene i tehnološke sposobnosti SAD-a, ali vjeruje da američka prednost nije nepremostiva. Također je naglasio da bi Washington mogao precijeniti utjecaj svojih izvoznih ograničenja na napredak Kine u razvoju rojeva bespilotnih AI dronova.

Stručnjak za umjetnu inteligenciju Paul Scharre iz Centra za novu američku sigurnost sugerira da su obje zemlje otprilike jednake, naglašavajući kritično pitanje kako učinkovito iskoristiti te rojeve dronova.

U Ukrajini bespilotne letjelice igraju ključnu ulogu, služeći i kao alati za izviđanje i isporuku eksploziva, unatoč izazovima poput ometanja.

Pentagonova agencija za napredna vojna istraživanja DARPA pokrenula je sada neaktivan program vrijedan 78 milijuna dolara usmjeren na razvoj rojeva autonomnih dronova za potencijalne sukobe, posebno prilagođen scenarijima poput invazije na Tajvan. Program Autonomous Multi-Domain Adaptive Swarms-of-Swarms imao je za cilj rasporediti tisuće autonomnih bespilotnih letjelica preko kopna, mora i zraka kako bi "degradirali ili porazili" protivnike u osvajanju spornih teritorija.

Improvizacija dronovima dopuštena, ali pod zapovjedništvom

Inicijativa DARPA-e, OFFensive Swarm-Enabled Tactics, imala je za cilj rasporediti 250 kopnenih bespilotnih letjelica za pomoć vojnim trupama u urbanom ratovanju. Koordinatorica projekta Julie Adams, profesorica robotike u državi Oregon, otkrila je da su zapovjednici istovremeno kontrolirali do 133 dronova, programirana za poluautonomne taktike kao što su izviđanje i simulirani napadi.

Flota, slična pješačkom odredu, dopuštala je neke improvizacije pod zapovjedništvom. Adams je opisala interakciju kao "nadzornu", gdje su ljudi mogli intervenirati, ali kad je zadatak započeo, dron je djelovao neovisno.

Adams je pohvalila zapovjednika u Fort Mooreu, u američkoj saveznoj državi Georgiji, koji je učinkovito upravljao rojem od 45 dronova uz minimalnu obuku, pripisujući svoj uspjeh vještinama videoigara i VR iskustvu. Bilo je to ugodno iznenađenje, naglasila je.

Izvor: AP