Temperatura na ulici u jednom od madridskih najsiromašnijih naselja, Puente de Vallecasu, do ranog se poslijepodneva popela na 41,4 stupnja Celzija.
Svega nekoliko stotina metara niz ulicu temperatura je gotovo tri stupnja niža - 38,6 stupnjeva Celzija.
Razlika? Jedan dio ulice izravno je na suncu, bez drveća, dok je drugi u sjeni reda dudova.
Prema znanstvenim studijama drveće može igrati ključnu ulogu u ublažavanju često smrtonosnih učinaka toplinskih valova, a aktivističke skupine kažu da Madrid gubi šumski pokrov, posebno u nekim od siromašnijih naselja i pozivaju gradonačelnika da posadi više drveća.
Razlika između pokrivenosti ili nepokrivenosti ulice drvećem ima neposredan utjecaj na zdravlje, rekao je Manuel Mercadal, član aktivističke skupine Sustainable Vallekas, koja mjeri temperaturne razlike na ulicama Vallecasa kako bi o tom pitanju podigla svijest.
San Diego, dio četvrti Puente de Vallecasa, zabilježio je jednu od najviših temperatura u Madridu, prema studiji Politehničkog sveučilišta u Madridu, koja je identificirala takozvane „urbane toplinske otoke“ gdje su temperature bile i do 8 °C više nego u drugim dijelovima grada, poput parkova.
Češći toplinski valovi uzimaju danak kod starijih pacijenata, posebno onima sa srčanim tegobama, upozorava Antonio Cabrera, liječnik u centru primarne zdravstvene zaštite na jugoistoku Madrida.
Viša stopa smrtnosti tradicionalno se povezivala sa zimom u europskim zemljama. Danas je za ljude u dobi od 80 do 90 godina s više zdravstvenih problema upravo ovo doba godine kada mnogi od njih umru, rekao je Cabrera.
Kako temperature rastu, drveće je u Madridu postalo političko pitanje. Gradonačelnik Jose Luis Martinez-Almeida sukobljava se s aktivistima oko drveća otkako je preuzeo vlast 2019. godine, posebno oko planova za sječu više od 1000 stabala radi proširenja linije podzemne željeznice.
Iako se ukupan broj stabala pod Almeidinim vodstvom povećao za 2,4 posto, to uglavnom dogodilo u bogatijim četvrtima. U siromašnijima je suprotno.
Puente de Vallecas izgubio je 1314 stabala ili tri posto ukupnog šumskog pokrova od 2019. godine.
