Lijekovi bi u budućnosti mogli izgledati potpuno drugačije nego danas

Znanstvenici sa Sveučilišta Južne Danske i Državnog sveučilišta Kent u SAD-u istražuju razvoj umjetnih oblika života, koji bi se mogli koristiti kao lijekovi u borbi protiv bolesti. Te hibridne tvorevine, sastavljene od DNK i proteina, mogle bi napraviti revoluciju u zdravstvenoj skrbi, ciljanjem na specifične bolesti, od isporuke lijekova do jačanja imunoloških odgovora tijela.

tri vijesti o kojima se priča Vlada sprema intervenciju Dnevnik Nove TV doznaje: Stiže novi cjenovni udar na benzinskim crpkama, sljedećeg tjedna poskupljuje gorivo Za Dnevnik Nove TV Analiza naftnog stručnjaka: "Svijet se suočava s povijesnom krizom neviđenom od 1970-ih, perspektive su još lošije" Pregovori na čekanju Putin iznio prijedlog: "Prestat ću pomagati Iranu uz jedan uvjet." Washington mu odgovorio

Chenguang Lou, biotehnolog sa Sveučilišta Južne Danske, zamišlja svijet u kojem ovi projektirani biobotovi djeluju kao branitelji od uzročnika bolesti kojima nedostaju prirodni protivnici. Ti umjetni saveznici, dizajnirani kao virusi, bakterije i stanice, mogli bi postati strašni neprijatelji upornim i otpornim patogenima. Studija vezana za to objavljena je u časopisu Cell Reports Physical Science.

Pročitajte i ovo Prijeti li i vama? "Tihi ubojica" pogađa svakog trećeg čovjeka u svijetu, a pravilnim liječenjem spasili bi se milijuni života

Logičan korak

U prirodi većina organizama ima prirodne neprijatelje, ali ne svi. Na primjer, neki virusi koji uzrokuju bolesti nemaju prirodnog neprijatelja. Bio bi logičan korak stvoriti umjetni oblik života koji bi im mogao postati neprijatelj, objašnjava Lou.

Temelj ovih revolucionarnih umjetnih oblika života leži u konjugatu peptida i DNK, molekuli koja spaja preciznost DNK u kodiranju sa svestranošću peptida u manipuliranju kemijskim okruženjima. Iako još uvijek postoji dug put do stvaranja tih biobotova, potencijal se proteže izvan borbe protiv bolesti, sve do razvoja prilagođenih virusnih cjepiva. Lou ističe da bi umjetno virusno cjepivo moglo postati stvarnost unutar desetljeća.

Umjetno virusno cjepivo moglo bi biti udaljeno oko 10 godina. Sa znanjem koje imamo, u načelu nema prepreka za proizvodnju umjetnih staničnih organizama u budućnosti, kaže Lou.

Pročitajte i ovo Nada za mnoge Prekretnica u borbi protiv sve raširenije bolesti: Novi lijekovi mogli bi ju dovesti u razinu s astmom ili dijabetesom

Široka primjena

Fuzija DNK i peptida također je dala izvanredne primjene u području nanotehnologije. Te hibridne biomolekule iskorištene su za konstruiranje nanostrojeva koji mogu manipulirati staničnim membranama. Ta inovacija otvara vrata preciznim reakcijama imunološkog sustava i poboljšanoj dijagnostici za različita zdravstvena stanja u tijelu.

Iako je navedeno područje istraživanja relativno novo, odnosno pojavilo se tek u prošlom desetljeću, sposobnost inženjeringa prilagodljivih molekula koje se mogu fino kontrolirati obećava mnoštvo mogućnosti. Dok znanstvenici nastavljaju usavršavati tehnike uređivanja DNK i istražuju potencijal hibridnih biomolekula, budućnost medicine je spremna za revolucionarne transformacije.

Izvor: Science Alert