Predviđa se da će utjecaj klimatskih promjena, potaknut emisijama CO2, značajno smanjiti globalni BDP za otprilike 38 bilijuna američkih dolara do 2050. godine, bez obzira na agresivne napore za smanjenje emisija ugljika, otkriva novo istraživanje.
Objavljena u časopisu Nature, nova studija naglašava hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se ublažila daljnja ekonomska devastacija, koja se predviđa nakon sredine ovog stoljeća. Budući da je Zemlja već iskusila porast prosječne površinske temperature od 1,2°C, posljedice uključuju pojačane toplinske valove, suše, poplave i oluje pogoršane porastom razine mora.
Ublažavanje štete
Kako bi se ograničili ekonomski gubici, imperativ je ograničiti globalno zatopljenje ispod 2°C, kako je navedeno u Pariškom sporazumu.
Ostanak ispod praga od 2 °C mogao bi ograničiti prosječni regionalni gubitak prihoda na 20 posto, u usporedbi sa 60 posto u scenariju s visokim emisijama, pojašnjava Max Kotz, glavni autor spomenutog istraživanja. Studija naglašava važnost kratkoročnog djelovanja u svjetlu različitih ekonomskih perspektiva ulaganja u klimu.
Dok istraživanje izbjegava konkretne političke preporuke, ono naglašava važnost ambicioznih napora za ublažavanje, posebno za ranjive nacije. Prema višem znanstveniku Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK), Andersu Levermannu, predviđa se da će siromašnije zemlje snositi najveći teret klimatskih utjecaja unatoč tome što minimalno doprinose emisijama, jer nemaju dovoljno resursa za prilagodbu.
Predviđa se da će Njemačka, Sjedinjene Države i Francuska iskusiti pad prihoda za 11 do 13 posto do 2050. godine. Studija uključuje četiri desetljeća ekonomskih i klimatskih podataka iz 1600 regija, nudeći sveobuhvatnu analizu šteta, uključujući one od ekstremnih vremenskih nepogoda.
Konzervativne procjene?
Rezultati istraživanja otkrivaju da su procjene štete možda konzervativne, ne uspijevajući obuhvatiti sve troškove povezane s klimom, poput porasta razine mora i smanjenja šuma. Bob Ward, politički direktor Instituta za istraživanje Grantham, sugerira da bi stvarni troškovi utjecaja klimatskih promjena mogli i premašiti sadašnje projekcije.
Unatoč zapanjujućoj ekonomskoj cijeni, studija naglašava dostupnost mjera za ublažavanje u usporedbi s potencijalnim gubicima neublaženih klimatskih promjena. Prema klimatskom ekonomistu Gernotu Wagneru, troškovi djelovanja znatno su niži od troškova nedjelovanja.
Zaključak da su biljuni štete zacrtani ne znači da se smanjenje zagađenja emisijama ugljika ne isplati, ističe Wagner.
Uz globalni BDP koji je 2022. premašio 100 bilijuna dolara, studija predviđa udvostručenje do 2050. godine, u nedostatku klimatskih utjecaja nakon 2020., naglašavajući značajne ekonomske rizike povezane s nekontroliranim klimatskim promjenama.
Izvor: Science Alert/AFP
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje"
-
F-35IOvaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni"
