Nedavna studija znanstvenika sa švicarskih Sveučilišta u Lausannei i Sveučilišta u Ženevi otkrila je zabrinjavajuću vezu između prihoda kućanstva i degradacije bijele tvari u mozgu. Istraživanje, u kojem je sudjelovala 751 osoba u dobi od 50 do 91 godine, pokazuje da život u siromaštvu ubrzava propadanje tog ključnog moždanog tkiva.
Što je istraživanje pokazalo?
Studija, koja se bavila utjecajem socioekonomskih čimbenika na zdravlje mozga, otkrila je da pojedinci iz siromašnijih kućanstava pokazuju izraženije znakove starenja bijele tvari na MRI snimkama mozga i imaju lošije rezultate u kognitivnim procjenama u usporedbi s bogatijim kolegama, čak i nakon prilagodbe varijablama poput dobi i spola.
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze"
Nova akcija
U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a
MISTERIOZNA MRLJA
Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća
Studija je imala za cilj pružiti uvid u puteve koji povezuju socioekonomske izloženosti – prihod kućanstva, zadnje poznato radno mjesto i socioekonomske putanje tijekom života – s mikrostrukturom mozga i kognitivnom izvedbom u srednjoj do kasnoj odrasloj dobi, objasnili su švicarski znanstvenici u radu koji je objavljen u časopisu JNeurosci.
Pročitajte i ovo
Sve ga je više u Hrvatskoj
Znate li što je energetsko siromaštvo? Ozbiljan problem koji nema veze sa socijalnom kategorijom
Uloga bijele tvari u mozgu
Bijela tvar igra vitalnu ulogu u prijenosu neuralnih signala kroz mozak, utječući na kognitivne sposobnosti. Kronična izloženost socioekonomskom nedostatku, sinonim za siromaštvo, dugo se povezivala s pogoršanjem zdravlja i kognitivnih funkcija.
Istraživački tim nastojao je razotkriti temeljne mehanizme koji stoje iza ovog fenomena. Otkrili su da su čimbenici kao što su gustoća neurita i mijelinizacija, koji određuju integritet bijele tvari, bili uključeni u ubrzani pad uočen kod pojedinaca iz kućanstava s niskim primanjima.
Bogati su otporniji
Pojedinci iz kućanstava s višim primanjima pokazali su očuvanu kognitivnu izvedbu čak i uz veću srednju difuznost, nižu mijelinizaciju ili nižu gustoću neurita, ističu švicarski znanstvenici.
Iznenađujuće, pojedinci iz bogatijih sredina pokazali su otpornost na kognitivni pad unatoč sličnim strukturnim promjenama u bijeloj tvari. To ukazuje na postojanje dodatnih zaštitnih mehanizama na koje utječe socioekonomski status.
Pročitajte i ovo
Inflacija, klimatske promjene...
Znanstvenici upozoravaju na zabrinjavajući trend: Hrana bi za neke u budućnosti mogla postati luksuz
Potreba za daljnjim istraživanjem
Dok su se prethodne studije primarno fokusirale na ukupni volumen mozga u odnosu na socioekonomski status, novo istraživanje baca svjetlo na zamršene strukturne povezanosti unutar bijele tvari. Daljnje istraživanje dobivenih rezultata u većim i raznolikijim populacijama moglo bi dati vrijedne uvide u odnos između socioekonomskih čimbenika i zdravlja mozga.
Iako nova studija nije istražila sve potencijalne čimbenike utjecaja, poput depresije, ona pridonosi sve većem broju dokaza koji povezuju financijsko blagostanje s ukupnim zdravljem i kognitivnom funkcijom.
Nova otkrića pružaju detaljno neurobiološko razumijevanje socioekonomskih razlika u anatomiji mozga i povezanim kognitivnim performansama, zaključuju autori studije.
Izvor: Science Alert