Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čemu razmišljati, pamtiti, učiti ili trošiti vrijeme na akumuliranje znanja, kad odgovore na sve to imaju internetske tražilice? To je jednostavan, kratak i bezbolan izlaz iz bilo koje nedoumice ili informativne nedorečenosti. No, ako nismo toliko pouzdani u vlastito znanje, trebamo li se osloniti na, primjerice, ono što 'čiča Google' zna?


Mnogi bi mogli reći kako u ovo moderno doba i dijete može doći do složenih informacija putem internetskih tražilica, no da bismo dobili kvalitetne odgovore, ipak moramo naučiti što kvalitetnije koristiti se tim tražilicama, odnosno treba imati znanje za to. Danas nam se čini gotovo nemogućim da smo ranije, za prikupljanje različitih informacija, morali trošiti sate i dane tražeći stručnu literaturu po knjižnicama, čitajući na desetke i stotine stranica kako bi izvukli nekoliko podataka koji nas uistinu zanimaju. Za takvo što bilo je potrebno znanje pretraživanja po klasičnim izvorima informacija.

Vezani članci Bolja Hrvatska: Učenik s osam olimpijskih medalja u znanju (Video: Dnevnik Nove TV) - 1 On je iz Varaždina, ima 18 godina i više olimpijskih medalja od Janice Kostelić Slika nije dostupna Poznati američki psiholog tvrdi da Google ima moć ''premjestiti'' milijune glasova za Clinton

>> Ovo su Googleovi proizvodi za koje niste znali da postoje!

Umjesto toga, tehnologija i internetska veza su omogućile da su nam 'sve informacije svijeta' na dohvat ruke i umjesto sati i dana pretrage po različitoj literaturi, za dobivanje traženih informacija potrebno nam je samo nekoliko sekundi. Čini se da je to zapravo eliminiralo potrebu za znanjem kako kvalitetno tražiti izvore informacija ili specifične stvari na internetu, a upravo o tome smo razgovarali s IT stručnjakom Hrvojem Jurmanom. Daleko od toga da Google nije mnogima olakšao živote i pomogao u 'tijesnim' situacijama, kad se do općenitih podataka moralo doći brzo i efikasno, ali specifične pretrage, da bi dale što kvalitetnije rezultate, zahtjevaju više od jednostavnog znanja gdje upisati dio problema ili informacije koju se traži i kliknuti opciju 'pretraži' (search).

Problem s 'guglanjem'

Jurman stoga upozorava na probleme koji se javljaju kad se internet pretraživanje počne uzimati zdravo za gotovo te nudi savjete kako osvježiti vlastito znanje u tom smislu i ne dozvoliti da isključivo internet 'razmišlja' umjesto korisnika. Pretraživanje krije mnoge zamke i neprovjerene izvore podataka, a na takvo što treba obratiti pozornost i upoznati se te oboružati dodatnim znanjem, tako da buduća pretraživanja budu što kvalitetnija za korisnika. Svi potrebni alati su dostupni, samo se njima treba znati koristiti.

'Internet i tražilice poput Googlea u potpunosti su revolucionalizirale način na koji pretražujemo informacije te nam 'svemogući Google' danas može dati odgovor na gotove sve stvari koje nas zanimaju. No, osim brojnih pozitivnih stvari koje su nam donijele internetske tražilice, pri čemu je Google daleko najpopularniji, treba upozoriti i na određene probleme koje donosi 'guglanje'. Jedan od tih problema je ovisnost o tražilicama i tim informacijama koje su nam konstantno dostupne pa je jedno od istraživanja, koje je provedeno prije malo više od godinu dana, pokazalo da se dio internetskih korisnika više niti ne trudi pronaći rješenja za probleme na koje naiđu te se, umjesto razmišljanja o potencijalnim rješenjima, okreće Googleu koji uvijek ima odgovor na njihove upite', ističe Jurman.

'Suluda ideja'

'Prije nekoliko godina čak sam naišao na članak jednog novinara koji je, opisujući moć Googlea, rekao da djeca u budućnosti više neće morati učiti povijest, jer je smatrao da nema smisla da pamte takve informacije, kad ih sve ionako imaju na internetu, što je naravno suluda ideja. Još jedan od potencijalnih problema prilikom pretraživanja jest što su pretrage putem tražilica često površne, a dio ljudi spreman je povjerovati svim informacijama na koje naiđu putem Googlea, Yahooa, Binga ili neke druge tražilice', upozorava naš stručnjak.

Naime, dio korisnika često se zadovolji samo s prvih nekoliko rezultata (ili samo prvim rezultatom) pretrage, kaže Jurman, a te informacije ne moraju biti točne – pogotovo ako ih pretraga odvede na neke forume ili slične izvore neprovjerenih informacija. 'Također, dio ljudi, nakon što upiše prvu riječ ili prvih par riječi, svoje pretraživanje nekad bazira i na prijedlozima koje im daje sama tražilica koja dovršava izraz nakon par upisanih riječi pa ih takva pretraga može odvesti na potpuno krivi trag', naglašava Jurman.

Pravi alat za pravu pretragu

'Najbolji način za što preciznije pretraživanje jest korištenje SVIH mogućnosti koje nude tražilice i koje korisnici često zanemaruju. Naime, tražilice omogućuju puno preciznije pretraživanje pojmova koji nas zanimaju – npr. putem Googleovih alata za pretraživanje možemo odrediti želimo li pretraživati sve stranice na internetu, samo one napisane na hrvatskom jeziku ili stranice iz Hrvatske, zatim moguće je odrediti vremenski period u kojem su te informacije objavljene na internetu (24 sata, tjedan dana, godina ili točno određeno vremensko razdoblje), a pretraživanje može biti još preciznije na temelju lokacije na kojoj se korisnici nalaze', navodi Jurman.

Koliko dodatne mogućnosti pretraživanja mogu biti korisne, ističe, možemo vidjeti na jednostavnom primjeru pretraživanja broja korisnika Facebooka – pretraga nas može odvesti na neku stranicu s informacijama objavljenim prije nekoliko godina kada je ta brojka iznosila oko 500 milijuna korisnika te je danas ta informacija netočna. Dakako, odabiranjem opcije da se pretražuju samo članci objavljeni u posljednjih mjesec dana, pružit će točnu brojku korisnika te društvene mreže.

Biti uporan i ne odustati

'Osim korištenja dodatnih alata za pretraživanje, do preciznijih rezultata korisnike će dovesti i upornost (nekad treba dugo 'guglati' kako bi se 'iskopale' neke informacije koje nisu dostupne među prvim stranicama rezultata pretraživanja), odnosno promjena ključnih riječi pretraživanja i načina samog pretraživanja – ako ne možete doći do odgovora na pretragu, probajte potražiti stručne stranice vezane uz tematiku koja vas zanima te ćete možda na njima naći odgovor. No, u nekim slučajevima, korisnici se mogu poslužiti i društvenim mrežama, pogotovo ako žele dobiti informacije o nekim događajima koji se odvijaju u stvarnom vremenu, za što se najpouzdanijim alatom pokazao Twitter na kojem se, zahvaljujući hashtagovima, jednostavno mogu pratiti ti događaji, vijesti koje putem ove mreže prenose mediji, kao i iskustva osoba koje se nalaze na licu mjesta', savjetuje na kraju Jurman.

Ako ste stoga pomislili kako vam je pretraživanje putem interneta 'u malom prstu', evo jedno validno pitanje - znate li koje alate i mogućnosti za pretraživanje, primjerice, Google nudi? Podsjetite se.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju