Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kad pogledate u noćno nebo i prema zvijezdama, pitate li se često koliko je svemir velik ili jesmo li sami u svom tom nepreglednom nebeskom prostranstvu?


Kad je riječ o svemiru, doista se možemo puno toga zapitati o njegovim karakteristikama, fenomenima i drugim zanimljivostima. Jedini je problem što na veliku većinu tih pitanja zapravo nemamo odgovore.

Vezani članci Slika nije dostupna Zemlju VEČERAS čeka jezovit bliski susret s mrtvim kometom - Važno je da znate jednu stvar Slika nije dostupna FOTO Znanstvenici već godinama ne mogu objasniti ovu fotografiju!

Ipak, Mashable je na jednom mjestu okupio možda 8 najnevjerojatnijih činjenica o svemiru. Podsjetite se još jednom koje su to činjenice.

Jeste li spremni? - Uskoro ćemo 'naići' na izvanzemaljce!

1. Neutronske zvijezde rotiraju oko svoje osi 600 puta u sekundi

Navedene zvijezde jedan su od mogućih evolucijskih završnih točaka zvijezda velikih masa. Nastaju nakon urušavanja jezgre umiruće zvijezde u supernovi te nakon toga rotiraju oko svoje osi ekstremno brzo zbog svojih fizikalnih svojstava. Neutronske zvijezde mogu rotirati brzinama između 60 i 600 okretaja u sekundi.

2. Čitav svemir je u potpunosti tih

Zvuk treba medij (poput zraka) da bi mogao putovati. Kako u svemiru ne postoji atmosfera, svemir će zauvjek ostati jezivo tih. Ipak, radio valovi bez problema mogu putovati svemirom pa komunikacija nije nemoguća, jedino što se baš nećemo dovikivati preko svemirskih prostranstava.

3. U svemiru postoji nemjerljiv broj zvijezda

Mi zapravo doista ne znamo koliko svemir ima zvijezda. Trenutno samo procjenjujemo koliko zvijezda se nalazi u našoj galaksiji, Mliječnoj stazi. Kad taj broj pomnožimo s najboljom procjenom broja galaksija u svemiru i upotrebimo matematiku dobiju se suludo velike brojke.

Australsko nacionalno sveučilište je u studiji dalo procjenu na 70 sekstilijuna zvijezda u svemiru. To je 70.000.000.000.000.000.000.000 zvijezda, otprilike, ako koju dodamo ili oduzmemo.

4. Otisci stopala američkih astronauta iz programa Apollo na Mjesecu, tamo će ostati vjerojatno idućih 100 milijuna godina.

Mjesec nema atmosferu, pa tako nema niti vjetrove da ih zametu, niti vodu da ih erodira ili ispere. Drugim rječima, ljudska vrsta doslovce je ostavila trajan otisak na površini Mjeseca.

Ipak, površina Mjeseca se mijenja zbog mikrometeorita, koji stalno padaju na njegovu površinu. Jedino što je ta promjena toliko spora da se doima kao vječnost, a iz perspektive običnog smrtnika, složit ćete se, 100 milijuna godina je poput vječnosti.

5. 99 posto mase Sunčevog sustava čini samo Sunce

Sunce ima toliku gustoću, da ono predstavlja zapravo 99 posto mase sustava kojim vlada u gravitacijskom smislu.

Sunce je zvijezda G-tipa što znači da se svake sekunde u njegovoj unutrašnjosti 600 milijuna tona vodika pretvara u helij putem nuklearne fuzije. To znači i da Sunce proizvodi oko četiri milijuna tona materije u energiju kao nusprodukt istovremeno.

6. Više energije sa Sunca padne na Zemlju u sat vremena nego što čitav planet potroši u godinu dana.

Ta činjenica dobija poseban značaj kad se s njom usporedi činjenica da se globalna energija na Zemlji proizvodi samo manje od 0,1 posto iz Sunčeve energije.

Iako je tehnologija za korištenje sunčeve energije skupa i nepouzdana u svim vremenskim uvjetima te noću, korištenje iste se povećava za 20 posto na godišnjoj razini u posljednjih 15 godina.

7. Ako se dva komada istog metala dotaknu u svemiru, oni će se trajno spojiti i tako zavijek ostati.

Taj nevjerojatan efekt se zove hladno zavarivanje i događa se zato što atomi individualnih metalnih objekata nemaju nikakvog načina prepoznati da su dio dva zasebna komada metala. Drugim riječima, nema atmosferskog medija poput zraka ili vode.

Ta spoznaja ima velike implikacije u metalnim konstrukcijama u uvjetima vakuuma.

8. Najveći asteroid ikad snimljen je mamutski svemirski kamen kojeg astronomi zovu Ceres.

Promjer Ceresa je 960 kilometara i on je daleko najveći asteroid u pojasu asteroida te predstavlja trećinu njegove ukupne mase. Njegova površina ekvivalent je površini Indije ili Argentine.

Vodi se i debata oko toga je li Ceres nadišao kategoriju asteroida i prešao u kategoriju patuljastih planeta.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook