Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Promatranjem jednog specifičnog moždanog signala moglo bi pomoći kriminalnim istražiteljima u otkrivanju infromacija koje netko skriva ili ih je zaboravio.


Nova studija, koja ima implikacije i prema kriminalnim istragama, ukazuje da specifični moždani val poznat kao P300, koji upravlja i našom pogrešnom memorijom kao i porivom odbijanja davanja inkriminantnih informacija, možda može poslužiti za izvlačenje informacija o primejrice mjestu zločina, bez oslanjanja na ono što svjedok izjavljuje.

Vezani članci Pretilost, ilustracija (Foto: Getty Images) Britanski psiholozi upozoravaju: Pretilost nije stvar izbora, ali nije ni bolest U laži su kratke objave (Foto: thechive.com) Pokušali lagati na društvenim mrežama pa su ih prijatelji prozvali i osramotili

Moguće je da zbog količine informacija koje mozak obrađuje, dio tih informacija zaboravimo ili ihi se krivo prisjećamo, a ako se informacije posebno štetne po nas, događa se i da ih namjerno zadržavamo za sebe.

Mislili ste da ljudima upravlja razum? E pa prevarili ste se!

U spomenutoj studiji koju su proveli psiholozi John B. Meixner i J. Peter Rosenfeld sa Northwestern University u Illinoisu, testirane su 24 osobe pomoću takozvanog Testa skrivenih informacija (CIT). Riječ je o testu prepoznavanja, u kojem se promatra da li osoba prepoznaje informacije značajne za neki zločin. Svaki od ispitanika nosio je kameru i snimao događaje u trajanju od četiri sata.

Skupina je podijeljena u dvije - 12 testnih i 12 kontrolnih. Testni subjekti imali su individualne liste stvari koje su vidjeli i nisu vidjeli tijekom navedenog perioda, dok su kontrolni subjekti imali generičku, fiksnu listu viđenog.

Kontrolna skupina bi na imenovanje predmeta ili pojave koju nisu vidjeli pokazivala P300 moždani val bez ikakvih promjena, no testna skupina bi na spomen predmeta ili pojave koju su vidjeli, pokazivala porast tog signala.

"Možda je najiznenađujuće otkriće bilo to da možemo otkriti i najtrivijalnije detalje iz sjećanja subjekta tog dana, poput boje kišobrana kojeg je subjekt koristio tog dana", rekao je Meixner u izjavi, a prenosi Cnet. U stvarnosti bi takvi periferni detalji, primjerice, mjesta zločina mogli biti od velike koristi kriminalnim istražiteljima, smatra on.

Za mjerenje P300 kod ispitanika korišten je EEG uređaj, a dvojac psihologa će nastaviti s istraživanjem dalje te pokušati otkriti hoće li prikazivanje video snimaka, fotografija i drugih informacija prouzročiti sličan ili isti efekt kod ispitanika.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook