Prvi izravni mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine u više od tri godine trajali su manje od dva sata, bez vidljivih znakova napretka u smanjenju jaza između strana, a ukrajinski izvor za zahtjeve Moskve rekao je da potkopavaju proces.
Izaslanstva zaraćenih strana sastala su se u petak u palači u Turskoj, što je bio njihov prvi susret licem u lice od ožujka 2022., mjesec dana nakon početka ruske invazije na susjednu zemlju.
Jaz između dvije strane brzo je postao očit, prema ukrajinskom izvoru koji je za Reuters rekao da su ruski zahtjevi "odvojeni od stvarnosti, nerealni i idu daleko iznad svega što je prethodno raspravljano".
Uključivali su ultimatume Ukrajini da se povuče s dijelova vlastitog teritorija kako bi se postigao prekid vatre "i druge potkopavajuće i nekonstruktivne uvjete", rekao je izvor za Reuters pod uvjetom anonimnosti.
Ruski pregovarači su tijekom pregovora u Istanbulu od Ukrajine tražili da ustupi dijelove teritorija iz svoje četiri istočne regije koje je Rusija većim dijelom okupirala.
Riječ je regijama Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson, koje je Rusija pokušala ilegalno anektirati 2022. Rusija polaže pravo na ove regije, ali nema potpunu kontrolu nad njima.
Za sada nije bilo izjava s ruske strane.
Očekivanja za veliki napredak, već skromna, dodatno su oslabljena u četvrtak kada je američki predsjednik Donald Trump, završavajući turneju po Bliskom istoku, rekao da neće biti pomaka bez sastanka između njega i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je glavni prioritet Kijeva "potpuno, bezuvjetno i iskreno primirje... kako bi se zaustavilo ubijanje i stvorila čvrsta osnova za diplomaciju".
Rekao je da ako Rusija odbije, treba je pogoditi snažnim novim sankcijama protiv energetskog sektora i banaka.
Rusija kaže da želi završiti rat diplomatskim putem i spremna je razgovarati o prekidu vatre.
No, pokrenula je niz pitanja i izrazila uvjerenje da bi Ukrajina mogla iskoristiti pauzu za odmor svojih snaga, mobilizaciju dodatnih trupa i nabavu više zapadnog oružja.
Ukrajina i njezini saveznici optužuju Putina za odugovlačenje i kažu da ne misli ozbiljno u vezi s mirom.
Obje strane su pod pritiskom Trumpa da okončaju najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.
Nije bilo objave o tome hoće li se pregovori nastaviti ili kada.
Izaslanici su sjedili jedni nasuprot drugima, Rusi u odijelima, a polovica Ukrajinaca u kamuflažnim vojnim uniformama.
"Pred nama su dva puta: jedan put će nas odvesti procesom koji će dovesti do mira, dok će drugi dovesti do još većeg uništenja i smrti. Strane će same, svojom voljom, odlučiti koji će put odabrati", rekao im je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan na početku sastanka.
Ukrajinski izvor rekao je da su Ukrajinci govorili svojim jezikom, iako se ruski široko govori i razumije u Ukrajini.
Putin je predložio izravne pregovore u Turskoj, ali je odbio Zelenskijev izazov da se s njim osobno sastane, umjesto toga poslavši tim dužnosnika srednje razine.
Ukrajina je odgovorila imenovanjem pregovarača sličnog ranga.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je uoči sastanka da nije vjerojatan nikakav veći napredak, na temelju razine pregovaračkih timova.
"Nadam se da sam 100 posto u krivu. Nadam se da će sutra vijesti reći da su se dogovorili o prekidu vatre; da su se dogovorili o ozbiljnim pregovorima. Ali iskreno, samo vam dajem svoju procjenu", rekao je.
Rusija je u petak izjavila da je zauzela još jedno selo u svom sporom, mukotrpnom napredovanju u istočnoj Ukrajini.
Nekoliko minuta prije početka sastanka u Istanbulu, ukrajinski mediji izvijestili su o zračnoj uzbuni i eksplozijama u gradu Dnjipru.
Rusija kaže da razgovore vidi kao nastavak pregovora koji su se održali u prvim tjednima rata 2022. godine, također u Istanbulu.
No uvjeti o kojima se tada raspravljalo, dok se Ukrajina još uvijek oporavljala od početne ruske invazije, bili bi izrazito nepovoljni za Kijev.
Uključivali su zahtjev Moskve za velika smanjenja veličine ukrajinske vojske.
Šef ureda Zelenskog Andrij Jermak rekao je da će ruski pokušaji usklađivanja novih razgovora s neuspješnim ranijim pregovorima propasti.
S ruskim snagama koje sada kontroliraju gotovo petinu Ukrajine, Putin se čvrsto drži svojih dugogodišnjih zahtjeva da Kijev odustane od vlastitog teritorija, odustane od svojih ambicija članstva u NATO-u i postane neutralna zemlja.
Ukrajina odbacuje ove uvjete kao ravne kapitulaciji i traži jamstva za svoju buduću sigurnost od svjetskih sila, posebno Sjedinjenih Država.
Dvije strane dogovorile su razmjenu po 1000 ratnih zarobljenika sa svake strane, što je za Ukrajinsku televiziju potvrdio ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov. Provede li se ta zamjena, ona će biti najveća u tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu.
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
FEMICID u rijeciJezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
-
Najavio pravnu borbuNekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
