Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Zajednička obrana

SIGURNOSNA SITUACIJA U EUROPI SVE GORA Stvara se europska obrambena unija?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Zastupnici EP-a traže zajedničku europsku obrambenu politiku.

Europska unija se treba uhvatiti u koštac s pogoršanjem sigurnosnog stanja unutar i izvan svojih granica, pomažući oružanim snagama zemalja članica da bolje surađuju. To je prvi korak u gradnji zajedničke obrambene politike, zaključak je zastupnika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), koji su ovaj tjedan izglasali izvješće o Europskoj obrambenoj uniji (EDU).

Pročitajte i ovo David Cameron i Penny Wong Jačanje suradnje Australija i Velika Britanija potpisale su sporazum o obrambenoj suradnji: "Moramo biti spremniji nego ikada prije" Izraelski Iron Dome Prijetnje sigurnosti Šef najveće njemačke tvornice oružja upozorio: "Europa bi trebala izgraditi svoju Željeznu kupolu"

Zastupnici predlažu, među ostalim, uspostavu europskog operativnog stožera za planiranje, zapovijedanje i upravljanje operacijama upravljanja krizama te povećanje izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a, objavio je Europski parlament.

Zadnjih godina sigurnosna situacija u Europi i njezinom okruženju jako se pogoršala zbog izazova kao što su terorizam, hibridne prijetnje, kibernetički kriminal i energetska nesigurnost, s kojima se nijedna zemlja ne može nositi sama, kaže se u izvješću, koje je pripremio Urmas Paet (ALDE, EE).

Zastupnici žele da EU reagira brže i bolje na realne prijetnje, za što je potrebno da europske oružane snage bolje surađuju. "Dvije trećine europskih građana žele vidjeti veći angažman EU-a u pitanjima sigurnosi i obrane", kaže se u tekstu, koji se poziva na ispitivanje Eurobarometra iz lipnja 2016.

Izvješće poziva Europsko vijeće da predvodi gradnju "zajedničke obrambene politike EU-a i osigura dodatna financijska sredstva za njezinu provedbu."

Zastupnici predlažu osnivanje europskog operativnog stožera koji bi planirao, zapovijedao i upravljao operacijama upravljanja krizama. Pozivaju također zemlje članice da poštuju cilj da se za obranu izdvaja 2 posto BDP-a i da uspostave "multinacionalne snage u sklopu stalne strukturirane suradnje te da one budu na raspolaganju Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici".

Odbor za vanjske poslove usvojio je također izvješće o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, u kojem poziva na njezinu temeljitu reviziju kako bi se osnažila europska autonomija i, među ostalim, predlaže pokretanje europske misije obuke iračkih snaga kako bi se pomoglo zemljama članicama koje sudjeluju u borbi protiv Islamske države u toj zemlji.

Picula: Sigurnost i obrana ne smiju biti najslabije karike EU-a

Tom prilikom usvojeno je svih 15 amandmana hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule, koji je na izvješću o Europskoj obrambenoj uniji radio kao izvjestitelj u sjeni u ime političke grupe socijalista i demokrata, priopćio je njegov ured.

"Sigurnost i obrana ne smiju biti najslabije karike europskih integracija. Neuspjeh da građanima osiguramo sigurnost dovest će do daljnjeg udaljavanja od europskog projekta i okretanju nacionalnim politikama", upozorio je prilikom predstavljanja izvješća Picula.

U izvješće je ušao Piculin amandman da Europska obrambena unija treba ojačati kapacitete Europe za promicanje sigurnosti unutar i izvan svojih granica, te ujedno dozvoliti zemljama članicama, u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, mogućnost autonomnog djelovanja u slučajevima kada NATO nije spreman djelovati ili gdje je akcija EU primjerenija

“Zaista jaka Europska obrambena unija (EDU) mora moći ponuditi jamstva zemljama članicama da djeluju i izvan njihovih pojedinačnih mogućnosti.”

Picula također poziva članice da provedu sve mjere za provedbu članka 42 stavka 7 Lisabonskog ugovora kako bi se zemljama i institucijama EU-a omogućilo da učinkovito upravljaju doprinosima i pomoći drugih zemalja članica, kako bi se izbjegle razlike u interpretaciji kao kad je Francuska prvi put aktivirala ovaj članak o uzajamnoj obrani nakon napada u Parizu.

Među amandmanima je i Piculin da se "Europska obrambena unija treba temeljiti na redovitim zajedničkim sigurnosnim procjenama zemalja članica, ali i biti fleksibilna da može odgovoriti i na individualne sigurnosne izazove i potrebe država članica".

Izazovi u pogledu financijskih ograničenja za državni proračun dolaze s odgovarajućim mogućnostima za napredak, koje proizlaze iz očite potrebe za bližom suradnjom između zemalja članica u području obrane. Ujedno je pozdravljeno osnivanje posebnog europskog fonda za istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, navodi se u priopćenju. 

Izvješće o Europskoj obrambenoj uniji prvi je službeni dokument uslijed jačanja političke potpore ovom projektu, nastavno na sve brojnije sigurnosne izazove s kojima se EU suočava. Nakon usvajanja na AFET-u, finalna potvrda izvješća očekuje se tijekom sljedećeg plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u studenom u Strasbourgu. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene