'Za vrijeme Hitlera nije sve bilo tako loše'

Svaki četvrti Nijemac smatra da je nacionalsocijalizam imao i dobrih strana poput izgradnje autocesta ili politike prema obitelji, pokazuje studija koju je objavio tjednik "Stern".

Pročitajte i ovo Dočekan s oduševljenjem Mračni dio prošlosti: Prošlo je 80 godina od ključnog Hitlerova koraka prema ratu Istraživanje među školarcima Merkel u Nizozemskoj poznatija od Hitlera

Prema tomu, 20 milijuna Nijemaca smatra da su barem neki
aspekti nacionalsocijalističke politike poput borbe protiv kriminala, politike potpori obitelji te izgradnje mreže autocesta "bili pozitivni".

Zanimljivo je da su pojačane simpatije prema nacionalsocijalizmu primjetne kod starije, ali i kod najmlađe skupine građana. 

Najmanje simpatija prema politici Trećeg Reicha nalazi se u starosnoj skupini između 45 i 59 godina starosti.

Razlika u simpatijama prema Hitlerovoj politici još je očitija
prilikom podjele na skupine s različitim stupnjem obrazovanja. 

Tako gotovo polovina, njih 44 posto, ispitanih koji su pohađali samo osnovnu školu gaji simpatije prema svakodnevnoj politici nacionalsocijalista dok je među ispitanima koji su pohađali visokoškolske ustanove taj udio od 12 posto osjetno manji.

Stručnjaci smatraju da je nedovoljno obrazovanje glavni razlog učvršćivanju mitova o dobrim stranama nacionalsocijalizma.

Kako navodi "Stern" citirajući povjesničare, većina mitova je
povijesno neopravdana. 

Tako se primjerice za najtvrdokorniji mit o "Hitlerovim Autobahnima" navode podaci po kojima je projekt izgradnje
mreža autocesta u Njemačkoj nastao za vrijeme Weimarske republike te da su se nacionalsocijalisti prije dolaska na vlast 1933. iz oporbe čak žestoko borili protiv tog projekta. 

I prvi Autobahn u Njemačkoj nije, kako je uvriježeno mišljenje, otvorio Adolf Hitler 1933. nego godinu dana prije njega kasniji kancelar i tadašnji gradonačelnik Koelna Konrad Adenauer.

I obiteljska politika nacionalsocijalista je, pogotovo iz današnjeg rakursa, kako tvrde povjesničari, problematična jer je, osim što ženu svodi na "mašinu za rađanje", također sporna zbog podržavanja isključivo "rasno čistih" brakova pa sve do steriliziranja "neprikladnih žena". 

Ona osim toga nije rezultirala glavnim ciljem a to je povećanje nataliteta.

Javna rasprava o vrijednostima nacionalsocijalizma pokrenuta je nakon ispada nekoliko javnih osoba poput nekadašnje voditeljice središnjeg dnevnika državne televizije Eve Hermann ili koelnskog nadbiskupa Joachima Meissnera.
Hermann, koja je poznata po svojim tezama da su žene stvorene za rađanje te da su obitelj i karijera nespojivi, prošlog je tjedna izbačena iz jednog talk showa nakon što je počela hvaliti "Hitlerove Autobahne".

Kardinal Joachim Meissner je u jednom nedavnom govoru upotrijebio pojam "izopćene" umjetnosti koja je za vrijeme nacionalsocijalizma upotrebljavana za svu umjetnost koja se nije uklapala u Hitlerov svjetonazor a u to spadali i klasici likovne avangarde poput Kandinskog ili Piccassa.