Finski predsjednik Sauli Niinistö
Finski predsjednik Sauli Niinistö Foto: ALESSANDRO RAMPAZZO / AFP

Finska je u nedjelju službeno potvrdila da će formalno podnijeti zahtjev za ulazak u NATO savez. Invazija Rusije na Ukrajinu tako je potaknula zemlju, koja je godinama bila neutralna, da promijeni svoj stav. Zbog zahtjeva Finske za ulazak u Sjevernoatlantski savez, Moskva je poručila kako će se "sve promijeniti".


"Ovo je povijesni dan, počinje nova era", radosno je u nedjelju poslijepodne rekao finski predsjednik Sauli Niinistö referirajući se na predaju zahtjeva za ulazak u NATO. S obzirom na to da Finsku od Rusije dijeli 1300 kilometara duga granica, ubrzo je stigla reakcija susjeda.

Rusija je izrazila nezadovoljstvo odlukom Finske, ali i Švedske da se pridruže Sjevernoatlantskom savezu. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov istaknuo je ranije kako Rusija to neće tek tako prihvatiti, ali i da sigurnost obje zemlje neće ojačati tim potezom. "Globalna će se situacija radikalno promijeniti nakon odluke Švedske", poručio je.

Vojni analitičar portala Obris.org, Igor Tabak, istaknuo je za Dnevnik.hr kako NATO nije organizacija koja bi se širila sama od sebe. "Zemlje koje bi htjele biti članice NATO-a itekako mole za ulazak i imaju preduvjete koje trebaju zadovoljiti. Tu mora postojati neki poticaj da zemlje toliko žestoko nastoje ući u NATO", istaknuo je.

Sergej Rjabkov i Wendy Sherman Rusi zaprijetili zbog Švedske i Finske: "Situacija će se radikalno promijeniti"

Sastanak ministara vanjskih poslova u Rigi Vrlo jasni stavovi baltičkih zemalja o švedskom i finskom NATO članstvu: "Povećalo bi sigurnost"

Osvrnuvši se na oštre reakcije Rusije po pitanju ulaska Finske u NATO, Tabak je rekao kako je politika službene Moskve takva da izaziva strah svojih susjeda i potiče ih da bježe pod sigurnosni kišobran.

"To je nešto od čega službena Moskva ne može pobjeći. Prijetnje koje stižu razlog su zašto su se nordijske zemlje odlučile ostaviti neutralnosti. Finska je više desetljeća bila neutralna, a Švedska više stoljeća. Odlučili su da je rizik ruske politike prevelik", zaključio je Tabak.

Komentirao je Tabak i šanse za potencijalno proširenje invazije na Finsku i Švedsku.

"Ruska vojska je trenutno većinski okupirana u Ukrajini. Bavi se Ukrajinom i trpi ozbiljne štete. Finska i Švedska odlučile su da nisu spremne riskirati dodatnu agresivnost. Realno gledano, ima zemalja koje bi prije bile na listi potencijalnih meta", rekao nam je Tabak.

Ipak, istaknuo je Tabak, "Švedska i Finska obrambeno su vrlo ozbiljne i po svojim vojnim sustavima i po svojoj obrambenoj industriji". Ulazak u NATO, rekao je Tabak, "mijenja situaciju sjevernog krila NATO saveza gdje i tri male baltičke države više nisu toliko usamljene koliko su bile do nedavno".

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu Poznati zahtjevi Turske za primanje Finske i Švedske u NATO: "Ovo nije prijetnja i nisu pregovori"

Helsinki, ilustracija FOTO Podzemni bunkeri Helsinkija: U 72 sata iz igrališta se pretvaraju masovna skloništa

Gorak okus u ustima finskog predsjednika mogli bi ostaviti zahtjevi Turske upućeni Švedskoj i Finskoj kao uvjet za podršku pri ulasku u NATO.

Naime, turski ministar vanjskih poslova ranije je rekao kako obje zemlje, Švedska i Finska, moraju prestati podržavati terorističke skupine u svojim zemljama. Traži i da pruže jasna sigurnosna jamstva i ukinu zabranu izvoza Turskoj ako žele da ona podrži njihovo članstvo u NATO-u.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju