'Vjerojatnost da se klimatske promjene odvijaju bez ljudskog utjecaja je 1:1.000.000'

Prijašnja najtoplija godina bila je 2014., a devet od deset najtoplijih godina na globalnoj razini dogodilo se u posljednjih deset godina.

Pročitajte i ovo Za Dnevnik Nove TV Vodeći hrvatski klimatolog: ''Što se tiče tornada u Hrvatskoj, ne treba zanemariti taj rizik. On je manji nego u SAD-u, ali ga ne treba ignorirati" Od 19 sati Hoće li u budućnosti nevremena postati češća? Gost Dnevnika bit će klimatolog Ivan Güttler

Rekordno visoke temperature 2014. bile su praćene zapanjujućom statistikom. Pojedina mjerenja pokazala su da su šanse da se ova bujica rekordnih godina događa samo zbog prirodnih varijacija - to jest ne samo kao rezultat utjecaja ljudi na klimatske promjene - bila na razini 1 : 650.000.000.

Novi dokument objavljen u ponedjeljak u časopisu 'Nature Sciantific Reports' izvještava o onome što autori nazivaju još preciznijom kalkulacijom, zaključujući da su šanse da je priroda imala utjecaj na zatopljenje ove serije rekordnih godina – završavajući s 2014. – nisu bile niske kao što se izvještavalo. Dapače, kalkulacije još uvijek jasno pokazuju da je malo vjerojatno da se niz rekordnih temperatura dogodio slučajno, podupirujući ideju da je krivac ljudski utjecaj na klimu.

'Bilo je iznimno nevjerojatno da su se visine temperatura pojedinih rekordnih godina dogodile u odsutnosti ljudskog utjecaja na klimu', napisali su autori.

Profesor atmosferskih zajednica i direktor 'Earth System Science Center', na sveučilištu Pennsylvania Michael Mann koji je predvodio tim istraživača, koristio je 'klimatski model' te podatke o temperaturama, da bi proizveo simulaciju kako bi distribucija temperature trebala izgledati pod utjecajem antropogene klimatske promjene nasuprot čiste šanse.

Simulacija izvedena za sjevernu hemisferu, uputila je na to da su šanse oko 1 : 170.000, da bi se rekordi u 13 od 15 godina (od 2000. godine) dogodili i bez utjecaja antropogene klimatske promjene.

Šanse da su ovi rekordi proizvedeni slučajno, gledajući globalno, a ne samo sjevernu hemisferu, još su manji.

'Smatramo još manje vjerojatnim da je prirodna varijabilnost mogla proizvesti promatrane specifične godišnje temperaturne rekorde', pišu autori. Da sruši temperaturni rekord, mora se doseći specifični prag topline sam po sebi, prag koji je viši od svih prethodnih rekorda.

Istraživači su otkrili da su šanse jedan naprama milijun ili manje da su se rekordi 2014. dogodili bez ljudskog utjecaja – kako na sjevernoj hemisferi tako i globalno. 'Taj se zaključak također odnosi i za druge rekordne godine 1998., 2005. i 2010.', dodali su autori izvještaja.

Istraživači su otkrili da je 83 posto šanse da su devet od deset rekordnih godina koje su se dogodile globalno, bile proizvedene uslijed antropogenog globalnog zatopljenja.

Autori u tekstu ističu kako je ključ u proizvodnji točnih kalkulacija, taj da se vodi računa o tome da je svaka individualna godina u 'rekordu' povezana s drugima. 'Godine nisu neovisne jedna od druge', napisali su. Faktori koji utječu na temperaturne trendove ponekad se preklapaju i prenose s jedne na drugu godinu.

Izračuni se mogu smatrati dokazima da se ljudski utjecaj na klimatske promjene nastavlja te ima silni utjecaj na Zemlju i odgovoran je za dugoročno zagrijavanje koje će se samo nastavljati ubuduće. Posljednje vijesti o rekordno toploj 2015. samo su dokaz toga.