Samo bi golema transformacija globalnog ekonomskog i financijskog sustava uspjela spasiti ekosustave od vitalnog značaja za budućnost svijeta s ruba provalije, kaže se u izvješću iza kojega stoji 130 zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Rusiju i Kinu.
"Ona temeljna, međusobno povezana mreža života na našem planetu postaje sve skučenija i manja", smatra profesor Josef Settele, jedan od voditelja studije, koju je u ponedjeljak predstavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za bioraznolikost i ekosustave (IPBES).
"Ovakvi gubici izravna su posljedica ljudske aktivnosti, ali i izravna prijetnja ljudskoj dobrobiti u svim dijelovima svijeta", istaknuo je.
Studija u čijoj je izradi sudjelovalo 145 stručnjaka iz 50 zemalja, kamen je temeljac novog istraživanja koje upućuje na to da bi svijet trebao prihvatiti nov oblik privrede ako želi upozoriti na opasnosti koje ugrožavaju i ljude, a riječ je o posljedicama onečišćenja, uništavanju staništa i emisiji ugljičnog dioksida.
Autori studije ustanovili su da su glavni pokretači promjena industrijski uzgoj i izlov ribe. Dakle, aktualna stopa izumiranja vrsta je desetke do stotinu puta veća od prosjeka zabilježenog u proteklih 10 milijuna godina.
Nužna promjena načina života
Klimatske promjene koje uzrokuje izgaranje ugljena, nafte i plina, a posljedica su industrije fosilnih goriva samo pogoršava takvo stanje, stoji u izvješću.
Ističe se da je milijun vrsta već ugroženo te da se ritam ubrzava jer je priroda koja čovječanstvu omogućuje život, osuđena na propast ako ne bude "dubokih promjena" kada su posrijedi model proizvodnje i potrošnje.
UN-ovo izvješće sumorna je slika budućnosti ljudske vrste čiji opstanak ovisi o promjenama u prirodi.
"Ugrožavamo temelj naše privrede, načina opstanka, sigurnosti hrane, ali i vlastito zdravlje, kao i kvalitetu življenja u cijelome svijetu", rekao je predsjednik IPBES-a Robert Watson, britanski znanstvenik i stručnjak za okoliš.
"U izvješću se navodi da nije kasno za promjenu, ali samo ako počnemo djelovati odmah i na svim razinama od lokalne do globalne", kaže Watson.
On je upozorio i na to da je zbog krčenja šuma, preintenzivne poljoprivrede, sve veće urbanizacije i sve više rudnika ugroženo oko 75 posto kopnene životne sredine. Watson ističe da ljudske aktivnosti ugrožavaju 66 posto morskih životinja.
Rezultat ljudskog djelovanja je milijun ugroženih životinjskih i biljnih vrsta od oko osam milijuna, koliko ih je evidentirano na Zemlji, podaci su iz izvješća. U njemu stoji i da se u godinama koje su pred nama predviđa nastavak takvog trenda ukoliko se ništa ne poduzme. Zanimljiv je i podatak po kojemu je najviše autohtonih vrsta u većini velikih kopnenih staništa pao za najmanje 20 posto, uglavnom od 1900. godine.
U izvješću stoji da su promjene neophodno potrebne u sektoru poljoprivrede, ali i kada je posrijedi potrošnja. Stručnjaci kažu da pozdravljaju sve češće pozive na promjenu navika u načinu prehrane, koja bi trebala uključivati više povrća, a manje mesa i mliječnih proizvoda jer oni negativno utječu na bioraznolikost, na klimatske promjene i na opće zdravlje ljudi.
Stručnjaci kažu da bi se, čak i ako ljudi ispoštuju sporazum o klimatskim promjenama, čiji je cilj da zagrijavanje planeta na kojemu živimo ne prijeđe više od dva Celzijeva stupnja, klimatske promjene mogle nastaviti zbog niza drugih čimbenika. (Hina)
-
Policija ispraznila prostorFOTO Završena drama u šoping-centru: Policija objavila što se dogodilo
-
NOĆNA MORAHtjela osmijeh iz snova, a sada ne izlazi iz kuće: "Bol je gora od poroda. Nemam zube, imam vijke"
-
Izbori za ZagrebUrnebesni smijeh u studiju: Nakon govora Selak Raspudić Ivana Petrović rekla samo jednu riječ
