UN: Godina 2017. bit će jedna od najtoplijih, moramo djelovati sada

U Bonnu je u ponedjeljak ujutro otvorena 23. svjetska klimatska konferencija (COP23) na kojoj će do 17. studenog više od 25.000 sudionika pokušati naći mehanizme za ostvarenje ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Pročitajte i ovo Ni Pariški sporazum nije dovoljan Sve smo bliže točki nakon koje nema povratka Kritike od guvernera, poduzetnika, milijardera... Povlačenjem iz Pariškog sporazuma mnogi razočarani: "Suluda odluka predsjednika Trumpa"

Zbog globalnog zagrijavanja koje svojim djelovanjem uzrokuje čovjek ispuštajući u atmosferu visoke razine plinova s učinkom staklenika, temperature u 2017. bit će malo niže od rekordnih u 2016. i otprilike na razini onih iz 2015., rekla je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

"Svjedočili smo neočekivanim vremenskim prilikama", rekao je Petteri Talaas, glavni tajnik WMO-a koji djeluje u sklopu UN-a. Podsjetio je na krajnosti koje su se zbile u 2017. – uragani na Atlantiku i Karibima, monsunske poplave u Aziji i suša u Istočnoj Africi. Temperature su nešto niže u odnosu na lanjske zbog toga što je oslabio El Niño, prirodna pojava koja je u 2016. oslobodila izvanredno vrući val na Pacifiku.

"Poruka ne može biti jasnija: Moramo djelovati sada"

Ekstremne temperature i ekstremni vremenski uvjeti alarm su koji poziva na akciju, istaknula je država Fidži. Ta pacifička država, pod čijim se predsjedanjem održava COP23, iako ne i na njezinu teritoriju zbog logističkih razloga, jedna je od najugroženijih zbog zatopljenja i s njime povezanog rasta razine mora.

"Ovo je naš trenutak istine", rekao je premijer Fidžija Frank Bainimarama predsjedajući razgovorima u Bonnu i dodao: "Zbijmo redove sa svim drugim nacijama i krenimo naprijed."

"Milijuni ljudi u svijetu patili su i nastavljaju patiti zbog ekstremnih vremenskih događaja", rekla je Patricia Espinosa, predsjednica UN-ova odbora o klimi te istaknula "poruka ne može biti jasnija: Moramo djelovati sada, odmah".

Vlade ne poduzimaju dovoljno da bi se postigli ciljevi

Američki predsjednik, Donald Trump, koji ne vjeruje u tvrdnje da je čovjek odgovoran za visoke koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, najavio je u lipnju da će se Sjedinjene Države povući iz Pariškog sporazuma o klimi i promicati korištenje fosilnih goriva, a ne obnovljivih izvora energije.

Nitko nije spomenuo Trumpovo ime na svečanosti otvorenja uz tradicionalnu svečanost Fidžija, a uključila je i dječju povorku s velikim lutkama kita, meduze i polarnog medvjeda koji pozivaju na akciju.

Pariškim sporazumom 195 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razvojem. Sporazum su potpisali šefovi država ili vlada, a do sada ga je ratificiralo više od 130 zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Mnogi znanstvenici upozoravaju da zacrtani cilj neće biti ispunjen jer vlade nisu poduzele dovoljno da ga postignu. UN je upozorio da se svijet kreće prema scenariju u kojem će do 2100. godine temperatura narasti za tri stupnja Celzijevih. (Hina)