Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Od industrijske regije Donbasa na sjeveroistoku do poluotoka Krima na jugu, Rusija je slijedom referenduma koje je međunarodna zajednica osudila, od 2014. anektirala pet oblasti u Ukrajini.


Okupirana područja predstavljaju 19,4 posto ukrajinskog teritorija, od kojih je 11,9 posto okupirano nakon pokretanja ruske ofenzive 24. veljače, procjenjuje američki Institut za izučavanje rata (ISW).

Luhansk i Doneck

Te dvije, većinski rusofonske regije, čine Donbas, industrijski bazen Ukrajine. Od 2014. do 2022. traje sukob ukrajinskih snaga i separatista koje podržava Moskva.

U veljači 2022. Vladimir Putin je priznao neovisnost separatista koji su tada kontrolirali tri posto ukrajinskog teritorija. Invaziju pokrenutu 24. veljače je opravdao potrebom da zaštiti rusko etničko stanovništvo kojem, kako je rekao, prijeti genocid.

Prije rata, Luhansk je brojio oko 2,1 milijun stanovnika. S tri strane graniči s Rusijom. Prema ISW-u, od ruske proljetne ofenzive i početka ljeta, pod kontrolom Moskve je više od 99 posto te regije.

Četiri regije u kojima su posljednjih dana održani referendumi su gotovo u cijelosti pod ruskom kontrolom, no cijena je plaćena golemim ljudskim gubicima.

U ukrajinskoj protuofenzivi pokrenutoj početkom rujna, oslobođen je veći dio područja Harkiva, a ukrajinske snage su prodrle i u Luhansk.

Susjedna regija Doneck je prije rata brojila 4,1 milijun stanovnika, a istoimeni grad je treće najveće urbano središte u Ukrajini.

Prije ruske invazije, separatisti su kontrolirali oko polovice teritorija. Sada Moskva i njezini saveznici kontroliraju oko 58 posto teritorija, uključujući i lučki grad Mariupolj.

Borbe se nastavljaju i Ukrajina je u rujnu zabilježila neke uspjehe.

Zaporižja

Ta regija između Dnjepra i Azovskog mora je prije rata brojila oko 1,63 milijuna stanovnika i u njoj se nalazi najveća nuklearna centrala u zemlji.

ISW navodi da se pod ruskom kontrolom nalazi 72 posto teritorija te oblasti. Njezin istoimeni glavni grad je pod kontrolom ukrajinskih snaga, ali najveća luka Berdjansk je u ruskim rukama.

Ilustracija Putin najavio pobjedu, američki državni tajnik oglasio se o nuklearnim prijetnjama: "Pažljivo gledamo"

Vladimir Putin Hoće li Putin posjetiti anektirana područja? Oglasio se Kremlj

Nuklearka je pod kontrolom ruske vojske, a dvije strane se međusobno optužuju za granatiranje okolnog područja te postoji rizik od izbijanja nuklearne katastrofe. U njoj su od početka rujna prisutni inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Herson

Oko 88 posto Hersona, najzapadnije oblasti pod ruskom kontrolom, kao i grad Herson, pali su u ruske ruke u prvim danima rata.

To je područje od velikog značaja za ukrajinsku poljoprivredu, ali je i od strateške važnosti za Moskvu jer graniči s Krimom, okupiranim 2014.

Zauzimanje Hersona, Zaporižje i Donecka omogućilo je Rusiji uspostavu teritorijalnog kontinuiteta.

Ukrajina provodi protuofenzivu na Herson i posljednjih nekoliko mjeseci bilježi uspješne akcije u kojima su uništeni mostovi na Dnjepru, u okolici grada Hersona, čime su prekinuti ruski opskrbni pravci.

Krim

Anektiran 2014. također nakon referenduma, koji Kijev i zapad smatraju nelegalnim, taj turistički raj poznat također po proizvodnji vina, zatrovao je odnose Kijeva i Moskve nakon pada SSSR-a 1991.

Naseljen većinom Rusima, Krim je sovjetskoj Ukrajini 1954. "dao" Nikita Hruščov, tada vladar Kremlja ukrajinskog podrijetla.

No, 27. veljače 2014., proruska skupina je zauzela lokalni parlament u kojem su zastupnici žurno izabrali vladu sklonu Moskvi.

Referendum, na kojem se 97 posto stanovništva izjasnilo za pridruženje Rusiji, održan je 16. ožujka. Aneksija je potvrđena dva dana kasnije sporazumom koji je parafirao predsjednik Putin.

Od dva milijuna stanovnika Krima njih 59 posto su Rusi, 24 posto Ukrajinci, a 12 posto Tatari, muslimanska zajednica koja taj prostor naseljava od 13. stoljeća.

Krim čini 4,5 posto ukrajinskog teritorija. Rusija je zauzela i luku Sevastopolj u kojoj je njezina vojna flota usidrena od 18. stoljeća. Luka Rusiji omogućuje izlaz na Crno more, prema Sredozemlju i Bliskom istoku.

Od svibnja 2018., poluotok je spojen s kontinentalnom Rusijom mostom Kerč, dugim 19 kilometara.

Rusija koristi Krim kao pozadinsku logističku bazu. Iako je Krim izbjegao borbe, od kolovoza je više puta gađan, uključujući vojne aerodrome i skladišta oružja.

Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju