Ukrajina obilježila 75. obljetnicu Velike gladi

"Molimo za mir službenika Božjih koje je ubila glad u Ukrajini",
kazao je svećenik u katedrali Sv. Sofije iz 11. stoljeća u Kijevu.

tri vijesti o kojima se priča NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

Misu je izravno prenosila ukrajinska televizija, a nazočio joj
prozapadni predsjednik Juščenko i njegova obitelj, te obnašatelj dužnosti premijera Viktor Janukovič uz ostale političare.

U rano poslije podne šef države predvodio je mimohod prema spomeniku Holodomora, podignutom za žrtve kojih je, ovisno o izvorima i povjesničarima bilo od četiri do deset milijuna.

U 13 sati minutom šutnje odana je počast milijunima ljudi umrlim pod sovjetskim režimom tadašnjeg diktatora Josifa V. Staljina koji je naredio prisilnu kolektivizaciju agrarnog zemljišta oduzimajući seljacima svu hranu, sjeme, stoku.

Povjesničari procjenjuju da je poglavito u Ukrajini bio snažan
pritisak na seljake, većinsko stanovništvo tadašnje žitom bogate Ukrajine, kako bi ih se primoralo da se odreknu zemlje i uđu u kolhoze. Takvom politikom, ističu neka istraživanja, centralna vlast željela je u Ukrajini otupiti svaku težnju za neovisnošću iz Sovjetskog Saveza.

Ukrajinci su pozvani u subotu paljenjem svijeća u svojim domovima te na dvama trgovima odati počast žrtvama.

Ukrajinski parlament je u studenome 2006. izglasao zakon kojim se Holodomor proglašava "genocidom ukrajinskog naroda", a Kijev godinama nastoji da to bude i međunarodno priznato u Ujedinjenim narodima. Takvom se prijedlogu snažno protivi Rusija, ali i dio Ukrajinaca rusofila.

Holodomor je bio drugi po redu veliki genocid u 20. stoljeću nakon armenskog, koji je počinila turska država.