Gost Dnevnika Nove TV bio je seizmolog Krešimir Kuk, koji je pojasnio zašto je, iako slabiji, potres koji je u utorak pogodio Meksiko prouzročio znatno veću štetu i žrtve od onog prije nešto više od deset dana.


Ovaj potres bio je slabiji nego onaj prije desetak dana, ali je odnio više ljudskih žrtava. Kako to objašnjavate?

Kako će se potres manifestirati na nekom području ovisi o nekoliko parametara, dakle ne samo o njegovoj jačini i dubini njegovog nastanka, već i o lokalnim uvjetima tla i kako će oni povećati učinke tog potresa, odnosno pojačati trešnju konkretno. Ono što je bitno za napomenuti jest da je 1985. godine u Mexico Cityju bio katastrofalan potres, magnitude 8, odnosno 8,1 stupanj po Richteru, koji je tad izazvao ogromna oštećenja i kad je desetak tisuća ljudi stradalo. Nakon toga su ga oni (Meksikanci) prilično korektno aseizmički izgradili i obnovili, tako da danas Mexico City trpi dosta jake potrese s minimalnim oštećenjima.

Jesu li ta dva podrhtavanja tla povezana?

Vezani članci Oštećenje ceste na ulazu u Petrinju Trebamo li se zabrinuti? Kakve su posljedice na tlo ostavila dva velika potresa u Hrvatskoj Seizmograf, ilustracija Seizmolog Kuk o sinoćnjem potresu u Zagrebu: "Područje još nije sasvim mirno." Otkrio i znači li ovo podrhtavanje najavu nečega jačeg

Jesu, oni su povezani. Cijelo to područje je seizmički vrlo aktivno. Tamo je živa tektonika. Oni se nalaze na kontaktu manje, takozvane kokotektonske ploče, koja međudjeluje sa sjevernoameričkom i u sjevernom njezinom dijelu, koko ploča potiskuje kontinentalnu ploču Sjeverne Amerike. Pomaci su reda veličine šest do sedam centimetara godišnje. To su vrlo velike sile pa i pomaci. Na istočnom dijelu se ta mala ploča zavlači, odnosno podvlači pod kontinentalnu ploču i to uzrokuje napetosti zbog kojih se oslobađaju jaki potresi.

Možemo li očekivati jača podrhtavanja i u drugim dijelovim svijeta?

Ta pojava je nepovezana s potresima koji se ovih dana događaju u Meksiku. Meksiko nalazi u takozvanom dijelu pacifičkog vatrenog kruga gdje su najizraženiji potresi i vulkani i to objašnjava jačinu tih potresa i njihovu učestalost. Sami potresi imaju veze sa širim epicentralnim područjem, dakle oko Meksika, ali nemaju veze s jačim ili slabijim potresima u drugim dijelovima svijeta.

Što je s jugom Hrvatske?

Znate da je jug seizmički najaktivniji u Hrvatskoj. Naši instrumenti su po cijeloj Hrvatskoj i mi pratimo seizmičku aktivnost i upravo je to najbitnije u seizmologiji, jer svi zapisi koji se danas događaju bit će važni u budućim izračunima, odnosno parametrima koje ćemo davati graditeljstvu, na koji način da se grade važnije građevine.

Imamo li razloga za brigu?

Nemamo razloga za brigu ali treba biti svjestan da živimo u seizmički aktivnom području.

Kako nastaju potresi?

Zemlja se sastoji od nekoliko slojeva, a najgornji kruti sloj je litosfera ili kora koja pluta na unutarnjem omotaču. I ta zemljina kora debela od 5 do 40 kilometara nije u jednom komadu, nije cjelovita, već razlomljena na ploče, sedam velikih i 20-ak malih. Njihovim pomicanjem nastaju i nestaju kontinenti, oceani, mora, brazde. Ploče se mogu pomicati polako, od osam milimetara do osam centimetara na godinu ili naglo.

Upravo naglim pomicanjem tih tektonskih ploča nastaju potresi. Javljaju se u tri slučaja -kada se ploče pomiču u suprotnim smjerovima, kada se odmiču jedna od druge ili kada se podvlače jedna pod drugu. A pri tom pomicanju oslobađa se velika energija. Što je više energije oslobođeno, potres je jači. Meksiko je jedna od zemalja koja se nalazi na seizmički aktivnom području. Smješten je na tri velike tektonske ploče. Njihovo kretanje uzrokuje česte potrese uz povremene erupcije vulkana. Potres koji se dogodio prije 32-ije godine odnio je više od 10 tisuća života.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju