'Sjevernoatlantskom savezu predstoji velika svađa', piše dpa u osvrtu na stanje Saveza uoči sastanka na vrhu od 2. do 4. travnja.
Pročitajte i ovo
'Prijete snažna sukobljavanja', tvrdi dpa.
Ministrima obrane nije pošlo za rukom smanjiti tenzije oko Afganistana. Osim toga, neizvjesno je hoće li ministri vanjskih poslova početkom ožujka u Bruxellesu biti u stanju postići konsenzus kad je riječ o proširenju.
'Moglo bi doći do prilično žive rasprave na sastanku na vrhu', prenosi dpa riječi neimenovanog diplomata u NATO-u.
U pogledu proširenja, javljaju se dva velika kompleksa neriješenih pitanja. Kao prvo, riječ je o tome hoće li Gruzija koju potresaju krize i Ukrajina sa svojim unutarnjim razdorom dobiti signal da će kasnije moći pristupiti Savezu. Taj bi signal mogao uslijediti primanjem tih dviju zemalja u Akcijski plan kojim se kandidati pripremaju na članstvo.
Kao drugo, u Bukureštu se mora donijeti odluka hoće li Hrvatska, Albanija i Makedonija, koje se već godinama unutar Akcijskog plana trude ispuniti NATO-ove standarde, 'sada napokon' dobiti pozivnicu u članstvo.
Za pristupnu perspektivu Gruzije i Ukrajine posebno se zauzima američki predsjednik George W. Bush piše dpa navodeći istodobno Njemačku, Francusku i Italiju kao 'predvodnike tabora skeptičnih kočničara'.
Kao jedan od razloga njihove skepse navodi se činjenica da je Ukrajina u kontekstu pristupa NATO-u duboko podijeljena i da u njoj ne postoji 'stvarna većina za pristup Savezu'.
Gruzija je u sukobu s Rusijom zbog Abhazije i Južne Osetije, koje teže samostalnosti od Gruzije. Proglašenje izvanrednog stanja u Gruziji u studenom 2007. pojačalo je u NATO-u sumnje u stabilnost te zemlje.
Za razliku od Busha, većina članica Saveza želi prihvatiti Gruziju kao kandidata za članstvo tek kad ta zemlja riješi taj 'zamrznuti sukob'.
'Predodžba da bi nas Gruzija kao članica NATO-a odjednom zamolila za pomoć u sukobu s Rusijom, najveća je moguća noćna mora u Savezu', navodi dpa riječi neimenovanog diplomata.
Signal za pristup tim dvjema državama s velikom bi vjerojatnošću doveo do daljnjih napetosti između Saveza i Rusije, piše dpa. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je odluka o pristupu NATO-u stvar pojedine države, ali Ukrajina i Gruzija predstavljaju države koje su povijesno, emocionalno i strategijski posebno usko povezane s Rusijom.
Predsjednik vlade Ivo Sanader dobio je najviše pohvala za reforme, piše dpa. Kad je riječ o trima kandidatima koje su daleko odmakle u pripremama, Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izjavio je kako 'još ništa nije odlučeno'.
'Gotovo je sigurno da će Hrvatska postati član NATO-a broj 27', piše dpa.
Na drugoj strani, agencija opisuje šanse Albanije kao 'krajnje neizvjesne'. Nasuprot predsjedniku albanske vlade Saliju Berishi koji je, uz odobravanje oporbe, obećao opsežnu reformu pravosuđa, novo izborno pravo i obuzdavanje korupcije, dpa navodi upozorenje De Hoop Scheffera: 'Učinili ste veliki napredak, ali još niste na cilju'.
Makedoniju agencija navodi kao kandidata koji se po šansama na članstvo može svrstati između Hrvatske i Albanije. Jedna od prepreka članstvu predstavlja grčka prijetnja vetom zbog spora o imenu Makedonije.
Slijedeće proširenje NATO-a, šesto po redu nakon 1949., treba dati signal za stabilnost Balkana, između ostaloga i u kontekstu krize oko Kosova.
'Moguće je', prenosi dpa mišljenje diplomata, '"da u Bukureštu samo Hrvatska dobije pozivnicu za pristup, barem zato da Albanija ne bi sama ostala pred vratima'.
-
policija upalaVIDEO U Travniku nakon utakmice jedva spriječen fizički obračun navijača BiH i Hrvata
-
veliki danKći Nives Celzijus poslala emotivnu poruku o svojoj savršenoj obitelji
-
Žalili se i upalilo jeUtrka u Monaku tek je sad završila: Žalba je usvojena, novi je vozač na pobjedničkom postolju!
