Nakon što je Latvija ove godine ponovo uvela služenje vojnog roka, od 17. srpnja slučajnim će se odabirom odlučivati tko ide u vojsku, a tko ne. Ako se ne javi dovoljan broj dragovoljaca za 11-mjesečno služenje vojske, onda će vojska prisilno novačiti mlade ljude.
Susjedna Litva vojnu obvezu ponovo je uvela već 2015. godine, Švedska 2017., a o uvođenju vojne obveze raspravlja se i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji te se za njega već vode pripreme u Hrvatskoj.
"Vojna obveza veliko je obećanje. Čini se da je to put da se stvore vojne zalihe koje su potrebne u slučaju rata", za Deutsche Welle rekla je Sophia Besch iz Zaklade za međunarodni mir Carnegie u Washingtonu.
Promjena zbog agresije na Ukrajinu
Vojna obveza, nastala od građanske vojske Francuske revolucije, u Europi se činila suvišnom nakon kraja hladnog rata. Međutim, to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu.
"Dugo se govorilo da trebamo više tehnologije, a manje vojnika – ali koji će biti jako dobro naoružani i vrhunski profesionalci. Mislim da trebamo oboje. Trebamo tehnologiju na bojnom polju i trebamo više vojnika. Upravo nam to pokazuje rat u Ukrajini", objasnila je Besch.
Pročitajte i ovo
Stotine tisuća vojnika već su poginule, a Rusija na bojište šalje uvijek nove vojnike, od kojih neki nemaju gotovo nikakvu vojnu obuku. To pokazuje da je i u vrijeme dronova i nadzvučnih raketa potreba za vojnicima i u modernom ratu jako velika.
Vincenzo Bove sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji smatra da opća vojna obveza neće biti rješenje za europske vojske koje traže novake.
"Ako se promatra moderno vođenje rata vidimo da su potrebni oružje visoke tehnologije i, naravno, vojnici koji će ga koristiti", rekao je Bove.
"Oni govore o tri mjeseca, šest mjeseci, možda devet mjeseci, što po mom mišljenju nije dovoljno da se nauče osnovne vještine i znanja", dodao je.
Pročitajte i ovo
Postoji i veći problem od nedostatka izobrazbe i iskustva.
"Ako se mlade ljude prisili da protiv svoje volje služe u vojsci, postojat će očito nedostatak motivacije", smatra Bove.
"Ne vidim kako bi se moglo osigurati da vojni obveznici koriste oružje, bore se na bojištu i onda budu uspješni", zaključio je.
Posljedice na ekonomiju
Prema jednoj aktualnoj studiji, Njemačku bi ponovno uvođenje vojne obveze moglo stajati do 70 milijardi eura godišnje. Naime, trošak ne postoji samo zbog instruktora, vojarni i odora – mladi ljudi ne bi radili, nego bi služili vojsku, što bi oslabilo gospodarstvo.
"Ako se razmišlja o vojnoj obvezi, postoji mnoštvo troškova. Ljudi koji su prisiljeni služiti vojsku kasnije pokazuju slabo povjerenje u institucije", napomenuo je Bove, koji strahuje da bi uvođenje opće vojne obveze dugoročno moglo oslabiti demokraciju u Europi.
Pročitajte i ovo
Zbog toga hvali švedski model, koji prednost daje dragovoljnosti pa od svih vojnih obveznika na provjeru budu pozvani samo oni koji pokažu veliku motivaciju. U brojnim provjerama vojska onda može odabrati one koji joj izgledaju da su najprikladniji za služenje vojske s oružjem. Tako se dobije manje novaka, ali s vremenom se imaju vrlo velike zalihe kvalificiranih vojnika.
Zemlje koje razmišljaju o uvođenju vojne obveze trebale bi se ugledati na Finsku, smatra Besch.
"Oni su nešto kao zlatni standard i imaju dugu tradiciju vojne obveze. Oni su morali uspostaviti stvarno veliku nacionalnu pričuvu, a to su postigli vojnom obvezom", objasnila je.
Pročitajte i ovo
U Finskoj je presudno što među stanovništvom postoji velika motivacija da se služi vojni rok i nakon toga pridruži pričuvi.
"Mora se najprije poticati spremnost na služenje i osjećaj da postoji nešto za što se isplati boriti. To se ne može nametnuti odozgo", zaključila je Besch.
