U BiH Pelješki most i dalje trn u oku: ''Nema riječi o njegovu rušenju, ali ne znam može li ga se kako 'izrezati'''

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u razgovoru s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Joea Bidena za zapadni Balkan Gabrielom Escobarom rekao je da bi BiH trebala imati pristup otvorenom moru.

Njemu se pridružio i bošnjački akademik Suad Kurtćehajić, koji tvrdi da je BiH mogla imati izlaz na otvoreno more u crnogorskoj Sutorini, no odrekla ga se da ne bi dopao pod Republiku Srpsku, ali ne odustaje od nade kako bi se to moglo promijeniti, piše Sputnik.

Izgradnja Pelješkog mosta, koji bi trebalo biti pušten u upotrebu iduće godine, onemogućava kruzerima i većim brodovima da pristaju na teritoriji BiH i to je, kako navodi dr. Suad Kurtćehajić, sarajevski akademik i predsjednik Bosanske akademije nauka i umetnosti ''Kulin ban", problem na koji je ukazao Džaferović.

''U izgradnju mosta je do sada uloženo tristo i nešto milijuna eura, uz to je Hrvatima za izgradnju mosta pomogao i EU, pa nema nikakve riječi o rušenju ako smo dozvolili njegovu gradnju. Sad, ne znam može li se nekako ''izrezati'' pa da se napravi pokretni, podižući most, kojim bi se omogućilo uplovljavanje većih brodova i kruzera'', kaže Kurtćehajić.

Pročitajte i ovo ZAHTJEVNI RADOVI FOTO Pogledajte proboj zadnjeg tunela na pristupnim cestama Pelješkom mostu

Pročitajte i ovo kako je nastajao VELIKA GALERIJA Pelješki most od ničega do spojene Hrvatske, pogledajte spektakularne fotografije prije i poslije

No upozorio je kako je BiH napravila grešku kada se u korist Crne Gore odrekla vlasništva nad Sutorinom, graničnim mjestom gdje bi imala otvoren izlaz na more.

''Upravo zato sam osobno pokušavao ukazati Sarajevu da ne potpiše Ugovor o granici s Crnom Gorom. Međutim, oni su se, izgleda, unaprijed dogovarali. Mislim da je Sarajevo Crnoj Gori dalo Sutorinu samo zato što su strahovali da to ne pripadne Republici Srpskoj'', rekao je Kurtćehajić.

''Ne znači da BiH ne može tražiti svoja prava''

Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Milan Blagojević, s druge strane, napominje da je u pitanju međunarodni državni ugovor između Crne Gore i BiH, kojim je definirana njihova međusobna granica. Što se tiče Hrvatske i Pelješkog mosta, za koji BiH tvrdi da je im je blokirao izlaz na otvoreno more, Blagojević napominje da i tu postoji pravni lijek.

''To što se radi o akvateritorijalnom području Hrvatske, ne znači da država koja ima interes za izlaz na otvoreno more ne može zatražiti svoja prava. BiH u tom slučaju može tražiti to pravo tako što će se obratiti Međunarodnom sudu pravde, tužeći Hrvatsku'', uvjeren je profesor.