TREĆI SVJETSKI RAT Idući globalni sukob mogao bi početi upravo u ovom gradu

S obzirom na sve veće napetosti između dviju velikih svjetskih sila, SAD-a i Rusije, predstavnica Zapada i Istoka, kao i na vijesti o ruskim potezima vezanim uz nuklearni arsenal, iznova su oživjele rasprave o mogućnosti izbijanja Trećeg svjetskog rata.

Pročitajte i ovo Cezar ima poruku za cara Zapovjednik ruskih legionara koji napadaju Rusiju: "Idemo u rat, umarširat ćemo u Moskvu!" Visoke tenzije Putin najavio slanje vojske na granice još jedne europske zemlje i poručio: ''Rusija je spremna za nuklearni rat''

Većina se analitičara pritom slaže u određivanju točke na kojoj je vjerojatnost izbijanja sukoba najveća. Riječ je o Kalinjingradu, ruskom gradu na Baltiku, fizički odvojenom od granica Rusije, koji je čak bliži Berlinu nego Moskvi.

Od Kalinjingrada počinje takozvani "Suwalki koridor", 100 kilometara područja koje ovu rusku eksklavu povezuje s Bjelorusijom, dijeleći Poljsku i Litvu. Stoga bi ako dođe do sukoba između Rusije i članica NATO-a ovaj dio Europe mogao biti glavno žarište.

Ova ruska eksklava predstavlja anomaliju i u političkom i u geografskom smislu. Kalinjingrad je, naime, u potpunosti okružen državama koje su članice NATO-a. Zbog zaoštravanja odnosa na obje strane, a i s obzirom da sve imaju izrazito antiruski stav, baltičke zemlje prilično su zabrinute. Stoga je Joe Biden, potpredsjednik SAD-a, još u kolovozu neplanirano otputovao u Litvu, gdje se sastao s čelnicima triju baltičkih zemalja (Litve, Latvije i Estonije).

Zabrinutost u tim zemljama dodatno je porasla nakon što je republikanski predsjednički kandidat Donald Trump kazao da SAD neće braniti sve NATO članice ako one ne pridonesu budžetu tog saveza više nego što to sada čine. No, u to ipak treba sumnjati, jer podrška zemljama Baltika i njihovo članstvo u NATO-u ujedno je i američka poruka Rusiji: "Tu smo, pred vašim vratima".

Vladimir Putin, ruski predsjednik, toga je itekako svjestan pa je u Kalinjingradu rasporedio svoje moćne projektile Iskander M, koji mogu nositi i nuklearne glave te imaju domet od skoro 500 kilometara, prenosi CNN. U blizini je uvijek i ruska flota, a preleti borbenih aviona iznad zračnog prostora Finske i Estonije sve su češći.

Kao znak da se brine o baltičkim zemljama, NATO je najavio da će u proljeće poslati 800 britanskih vojnika u Estoniju, a u z njih i najsuvremenije dronove te tenkove tipa Challenger, dok će u Litvu stići 300 američkih vojnika.

Hoće li se napetosti ipak smiriti ili će zveckanje oružjem postati još glasnije, teško je zasad predvidjeti. Ipak, činjenica jest da izbijanje svjetskog sukoba apsolutno nikome ne ide u prilog pa se može očekivati poduzimanje svih mjera da do toga ne dođe.