Hamas je odabrao vlastitu smrt, poručio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu 7. listopada kada je teroristička skupina iznenada napala izraelski teritorij i potaknula novu spiralu nasilja sa stotinama mrtvih na jednoj i drugoj strani, piše francuski list Le Figaro donoseći povijest nastanka Hamasa.
Kako je rođen Hamas?
Krajem 60-ih godina skupina koja se naknadno razvila kao Hamas bila je u pojasu Gaze tek ogranak pokreta Muslimanske braće rođenog u Egiptu. Naziv Hamas arapska je kratica za "Pokret islamskog otpora".
Njegovi osnivači, a među njima je šeik Ahmed Jasin - svi su se formirali u Egiptu. U Gazi su stvorili mrežu džamija, karitativnih organizacija i škola preko kojih su dva desetljeća širili politički islam.
Takvim djelovanjem konkurirali su hegemoniji nacionalista okupljenih u Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji (PLO), koja je u očima Izraela bila istinski neprijatelj protiv kojega se treba boriti, pa je Tel-Aviv na preteču Hamasa gledao gotovo blagonaklono.
"Hamas je utemeljen tek 1987. početkom prve intifade (ustanak)", objašnjava Jean-Charles Brisard, predsjednik Centra za analizu terorizma.
U svojoj povelji Hamas navodi da je "Palestina zemlja islama" i zagovara uništenje Države Izrael i uspostavu Palestinske islamske države.
"Hamas ima nekoliko tisuća operativaca i desetke tisuća simpatizera u Gazi."
Iako velik dio zapada smatra Hamas terorističkom organizacijom, neke države poput Velike Britanije, Australije ili Egipta smatraju terorističkom organizacijom samo njegovo oružano krilo.
Kina, arapske zemlje, pa čak i Norveška ne smatraju ni oružano krilo terorističkom organizacijom.
Pročitajte i ovo
Tko su Hamasovi zapovjednici?
Hamas ima političko i vojno krilo. Vojnim krilom zapovijeda Mohamed Deif od 2002., nakon smrti svoga prethodnika Salaha Šehadeha. Rođen u pojasu Gaze 1965. godine, Deif se pridružio organizaciji čim je osnovana 1987. On je danas prva meta Izraela.
U kolovozu 2014. na njega je izvršen napad u kojem su ubijene njegova žena i kći, ali on se izvukao iako je bio teško ranjen. Amputirane su mu obje noge i ruka, a izgubio je i funkciju jednog oka.
Političkim krilom upravlja 60-godišnji Ismail Hanija. On je bio čovjek od povjerenja duhovnog vođe Hamasa, šeika Ahmeda Jasina, koji je ubijen 2004. u ciljanom izraelskom napadu.
Hanija je danas politički vođa Hamasa. "Na putu smo velike pobjede", rekao je u subotu navečer u govoru za TV Al-Aksa, televizijski kanal terorističke organizacije.
Pročitajte i ovo
Koja je stvarna snaga oružanog krila, Brigada al-Kasam?
Zapovjedni lanac, oprema, brigade, bojne... ove brigade imaju sve što treba da budu manja vojska. Procjenjuje se da Brigade Ezedin al-Kasam imaju 20.000 boraca, što znači šest brigada od 30 bojni. Broj tih "boraca" mogao bi se udvostručiti u slučaju mobilizacije.
"Operacija započeta u subotu koristila se terorističkim taktikama", kaže David Rigoulet-Roze, znanstvenik s Instituta za strateške međunarodne odnose (IRIS).
"No ona ima i oblike globalne vojne operacije za koju je potrebna vrlo visoka razina pripreme: napali su s kopna, mora i zraka, a to zahtijeva veliko dugomjesečno planiranje. Nikako nije riječ o improvizaciji".
Brigade al-Kasam imaju i specijalnu postrojbu, koja se zove Nuhba i aktivno je sudjelovala u subotnjem napadu. Ti elitni borci posebno su oblikovani kako bi se ubacili na izraelski teritorij morskim ili zračnim putem, a koristili su se i prekograničnim tunelima. Uvježbavani su da bi izveli napade u cilju otmice talaca ili ubijanja ljudi.
"Oni su vični uzimanju talaca", kaže Jean-Charles Brisard. Tog vikenda teroristička organizacija uzela je "više od 100 zarobljenika", prema podacima koje je u nedjelju obavio Tiskovni ured izraelske vlade.
"Masovni karakter otmica trebao bi omogućiti Hamasu da postigne brojna oslobođenja (palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora) ili ostvari velike financijske i političke dobiti", smatra Brisard.
Kakva je strategija Hamasa?
Ciljevi Hamasa nalik su njegovoj strukturi: ujedno su politički i teroristički. Njegovi su ciljevi vrlo jasni - tući Izrael sve do potpunog uništenja.
Na političkom planu Hamas se uspio nametnuti kao dominantna politička snaga u Gazi, neprestano konkurirajući Fatahu, stranci koju je osnovao pokojni palestinski vođa Jaser Arafat, a koju optužuje za neučinkovitost i nekompetentnost.
Početkom 2000-ih godina Hamas je iskoristio urušavanje palestinske vlasti koja je bila na meti Izraela od Druge palestinske Intifade 2000.
Unatoč opetovanim likvidacijama svojih zapovjednika (izraelska ubojstva Ahmeda Jasina i Abdela Aziza al-Rantisija 2004. bila su najteži udarci), Hamas se neprestano obnavljao poput hidre.
Organizacija je konačno pobijedila na lokalnim izborima 2004., a zatim i parlamentarnima u siječnju 2006. Tada Ismail Hanija preuzima uzde islamističke vlasti.
Postupno je Fatah gurnut u stranu. Koristeći podršku onog dijela stanovnika Gaze koji je sklon nasilju, Hamas se malo-pomalo nametnuo kao jedina stvarna vlast na tom teritoriju.
Otad Hamas razvija svoju terorističku strategiju. Godine 2006. objavljuje završetak samoubilačkih napada i zamjenjuje ih raketiranjem Izraela iz Gaze.
Slijedili su ratovi s Izraelom: 2008., 2012., 2014., 2021.
Pročitajte i ovo
Na geostrateškom planu Hamasu je nit vodilja koja pokušati izolirati Izrael i pridobiti države u regiji protiv njega. Pri tome se, naravno, oslanja na javno mnijenje, koje je često radikalnije od vlastitih vlada.
Svrha niza samoubilačkih napada započetih 1993. bila je blokirati izraelsko-palestinski mirovni proces nakon sklapanja Sporazuma iz Osla.
Nakon represije koju je Plaestinska vlast Jasera Arafata povela protiv Hamasa, pokušaj zbližavanja je propao, a tomu je pridonijelo i širenje židovske kolonizacije na Zapadnoj obali.
Na jednak način zvjerstva koje je Hamas počeo u subotu imaju širi geopolitički cilj, ističe Le Figaro.
Hamas se nada potkopati napore za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije jer ta država mora poslušati i svoje javno mnijenje, koje se dobrim dijelom svrstava uz Hamas.
"U ovom slučaju ne mislim da im je to dobra računica", smatra David Rigoulet-Roze i objašnjava da su neke normalizacije već na snazi, primjerice normalizacija odnosa između Izraela i Bahreina.
"Napadi Hamasa na Izrael upućuju da je imao u tome podršku Irana, velikog protivnika Saudijske Arabije u regiji, i to je razlog za zabrinutost Rijada, koji bi upravo zbog toga mogao nastojati još više približiti se Tel Avivu kako bi se okoristio izraelskom vojnom silom", dodaje.
Pročitajte i ovo
Tko su Hamasovi saveznici?
Prije nego što je osnovan 1987., pokret Hamas uglavnom su financirale Saudijska Arabija i Sirija. Izrael se zbog toga nije mnogo brinuo jer Hamas tada nije još razvijao oružane akcije. Danas uglavnom Katar i Iran podržavaju Hamas.
Odatle i bliskost Hamasa i Hezbolaha (Božje stranke), šijitskog proiranskog pokreta iz Libanona koji je utemeljen 1982. nakon sukoba između Izraela i Južnog Libanona.
Hezbolah je ujedno i stranka i paravojna islamistička libanonska organizacija koju vodi Hasan Nasralah, a za svoga duhovnog oca i politički model odabrao je pokojnog iranskog vođu ajatolaha Homeinija. Kao i Hamas, i Hezbolah ima bezuvjetnu podršku Irana, koji je pokrovitelj onih organizacija koje zagovaraju uništenje Izraela.
U ponedjeljak je Izrael rekao da su se i komandosi Hezbolaha ubacili na teritorij Izraela s juga Libanona. Izrael je uzvratio bombardiranjem graničnog sela i ustvrdio da je "ubio određen broj pripadnika". Hezbolah je pak otvorio vatru na izraelske položaje i to priznao, ali je zanijekao da je ubacio svoje ljude na područje Izraela..
"Hamas uglavnom prima pomoć Katra na financijskom planu te Irana na materijalnom", kaže Jean-Charles Brisard, no upozorava da on crpi novce i iz poreza na granicama i poreza na robu.
-
Pouka i za HrvatskuStrahuje se od velike katastrofe: Pobjeglo ih je čak 27.000, nudi se i nagrada po glavi
-
Skup SNS-aVIDEO Stravične prijetnje na mitingu u Srbiji: "Jedva čekam da vas pobiju. Dođite, je*em vam mamicu ustašku"
-
Strava u AustrijiPet osoba izbodeno, ubijen je 14-godišnjak: "Napadač se nakon krvoprolića smijao..."
