Tko će biti novi francuski predsjednik ili predsjednica, s nestrpljenjem se očekuje i izvan Francuske? O odluci birača ovisi i budućnost Europske unije.


Novinar vanjske politike Nove TV Danijel Vrbota, analizirao je rezultate anketa i tko ima više izgleda postati novi stanar Elizejske palače.

Vezani članci Slika nije dostupna Kako je politički sin Francoisa Hollandea pobjedio na izborima u Francuskoj Slika nije dostupna Macronu stižu čestitke iz cijelog svijeta: "Sretan sam što su Francuzi izabrali europsku budućnost"

Francuzi novog stanara Elizejske palače biraju između dvoje najboljih kandidata prvog kruga izbora održanih prije dva tjedna. To su centrist Emmanuel Macron i kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen. Prema posljednjim anketama bliži pobjedi je Macron. Za njega je 63% anketiranih dok je uz Le Pen 37%.

Neizvjesna utrka

Utrka bi ipak mogla biti neizvjesnija nego što ankete sugeriraju jer se Francuska čini duboko podijeljenom.

U prvom krugu izbora, Macron je osvojio 24% glasova, a Le Pen 21,3%. Za kandidatkinju krajnje desnice glasovala su industrijska područja na sjeveru koja su već dulje u krizi i suočena s velikom nezaposlenosti, kao i područja koja su više izložena pritisku migranata.

Oboje kandidata osvojilo je podjednako glasova mladih, ali Le Pen je privukla više sredovječnih dok su uz Macrona stariji birači. On je osvojio više glasova u većim gradovima i Parizu, a Le Pen u manjim i ruralnim sredinama.

Za nju su slabije obrazovani, nezaposleni i siromašniji građani. Macron bolje prolazi kod bolje obrazovanih, srednjeg sloja i posebno kod bogatijih građana.

Velika pomoć Macronu mogao bi biti poziv bivših predsjedničkih kandidata dviju dosad najsnažnijih stranaka, socijalista i konzervativaca, da njemu daju glas.

Bez obzira na pobjednika predsjedničkih izbora, Francuska bi mogla biti suočena s neizvjesnom i nestabilnom političkom budućnosti. Za malo više od mjesec dana održavaju se parlamentarni izbori.

Le Pen najavljuje referendum o budućnosti EU

Francuski parlament ima 577 zastupnika koji se biraju u 577 izbornih jedinica. Vrlo je moguće da ni Nacionalna fronta Marine Le Pen, kao ni Macronov manje od godinu dana star pokret En Marche! ili Naprijed! ne osvoje većinu. U tom slučaju novi šef države bi bio prisiljen na kohabitaciju koja će u velikoj mjeri ograničiti njegovu ili njezinu moć.

Naime, francuski predsjednik imenuje premijera, ali iz redova parlamentarne većine. Postavlja ministre, ali uz suglasnost premijera te imenuje državne dužnosnike, ali uz pristanak kabineta.

Ima pravo veta, odnosno može zatražiti da parlament još jednom raspravlja o izglasanom zakonu. I može raspisati referendum. Ovo posljednje posebno zanima Europsku uniju. Le Pen je već najavila da će, ako postane predsjednica, raspisati referendum o članstvu u Europskoj uniji. Macron je zagovornik ostanka, ali je zatražio reforme.

Tko će postati novi stanar Elizejske palače, ali i kakva je budućnost Europske unije, vjerojatno će biti poznato već sutra navečer iako će službeno rezultati biti objavljeni tek 11. svibnja.
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju