Švicarska savezna obavještajna služba priopćila je da konačno otvoriti davno zapečaćene dosjee o zloglasnom nacističkom ratnom zločincu Josefu Mengeleu. Međutim, nisu otkrili kada će se to dogoditi.
Mengele je pobjegao iz Europe nakon Drugog svjetskog rata, ali godinama su kružile glasine da je neko vrijeme bio u Švicarskoj, iako je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica.
Povjesničari su više puta tražili pristup dosjeima, ali švicarske vlasti su to do sada odbijale, piše BBC.
Tko je Anđeo smrti?
Josef Mengele je bio liječnik koji je služio u njemačkim Waffen SS jedinicama, a potom je poslan u logor za istrebljenje Auschwitz u nacističkoj okupiranoj Poljskoj. Zloglasni liječnik, poznat kao Anđeo smrti, odabirao je one koji će biti poslani u plinske komore. Procjenjuje se da je tako umrlo 1,1 milijun ljudi, uključujući oko milijun Židova. Mengele je i birao birao zatvorenike, prvenstveno djecu i blizance, za sadističke medicinske eksperimente, prije nego što ih je poslao u smrt.
Nakon rata Mengele j brzo promijenio i uniformu i ime te uz pomoć lažnog identiteta, u švicarskom konzulatu u Genovi u sjevernoj Italiji, dobio putne isprave Crvenog križa i pobjegao u Južnu Ameriku.
Kakva je Mengeleova veza sa Švicarskom?
Iako je pobjegao iz Europe 1949., Mengele je 1956. bio na skijaškom odmoru u švicarskim Alpama sa svojim sinom Rolfom. Ta je informacija poznata još od 1980-ih. Službeno, nakon toga, ostatak života proveo je u Južnoj Americi.
No švicarska povjesničarka Regula Bochsler uvijek se pitala je li se Mengele ponovno vratio, nakon što je za njim 1959. godine izdan međunarodni nalog za uhićenje.
Bochsler je, istražujući moguću ulogu Švicarske kao tranzitne zemlje za naciste u bijegu, otkrila da je u lipnju 1961. austrijska obavještajna služba upozorila Švicarce da Mengele putuje pod lažnim imenom i da bi se mogao nalaziti na švicarskom teritoriju.
U međuvremenu, Mengeleova supruga unajmila je stan u Zürichu i podnijela zahtjev za stalni boravak. Stan se nalazio u skromnom predgrađu, a bogata obitelj Mengele imala je novca za nešto puno otmjenije. Ali bio je blizu međunarodne zračne luke.
Bochsler je uspjela vidjeti policijske spise Züricha koji su dokazali da je 1961. stan bio pod nadzorom. Policija je čak primijetila Mengeleovu suprugu kako vozi svoj Volkswagen u pratnji neidentificiranog muškarca.
Uhićenje traženog ratnog zločinca, kao što je bio Mengele 1961. godine, uključivalo bi švicarsku saveznu policiju. Godine 2019. Bochsler se obratila Švicarskom saveznom arhivu kako bi vidjela i njihove dosjee. Odbijena je. Dosjei su bili zapečaćeni do 2071. iz razloga nacionalne sigurnosti i radi zaštite šire obitelji.
No, nije jedina odbijena. Prošle godine povjesničar Gérard Wettstein pokušao je ponovno. I on je odbijen.
"Činilo se smiješnim. Sve dok su zatvoreni do 2071., to potiče zavjeru, svi kažu 'moraju nešto skrivati'", rekao je za BBC.
Wettstein je osporio odluku tužbom protiv švicarskih vlasti, što je bio skup proces za koji je tražio crowdfunding. Novac je prikupio u samo nekoliko dana.
I tada je Švicarska savezna obavještajna služba konačno promijenila mišljenje. U izjavi ovog mjeseca, koja sugerira da bi potpuna transparentnost mogla potrajati, navodi se: "Žalitelju će biti odobren pristup spisu, podložno uvjetima i zahtjevima koji tek trebaju biti definirani."
Nisu svi sigurni da će dosjei otkriti mnogo o samom Mengeleu.
Sacha Zala, predsjednik Švicarskog društva za povijest, uvjeren je da u spisima nema ništa relevantno za Mengelea, ali vjeruje da bi moglo biti referenci na stranu obavještajnu službu ili strane doušnike.
Do kraja 1950-ih, izraelski Mossad aktivno je pratio odbjegle nacističke ratne zločince, a Zala sumnja da su možda bili u kontaktu sa Švicarcima. To bi švicarskim vlastima dalo osnovu da zadrže dosjee zapečaćenim, budući da se osjetljive informacije vezane uz strane obavještajne agencije često redigiraju.
Drugi povjesničari, poput Jakoba Tannera, kažu da tajnost dosjea otkriva više o Švicarskoj nego što bi ikada mogli otkriti o Mengeleu. Tanner je bio član Bergierove komisije 1990-ih koja je ispitivala odnose neutralne Švicarske s nacističkom Njemačkom, posebno ulogu švicarskih banaka.
Vrlo je upoznat sa švicarskom osjetljivošću i sramotom zbog njezine uloge u Drugom svjetskom ratu, kada su židovske izbjeglice odbijene na granici, dok su švicarske banke čuvale novac židovskih obitelji koje su kasnije umrle u nacističkim koncentracijskim logorima. "Problem je za demokratsku državu što su ti dosjei još uvijek zatvoreni", tvrdi Tanner.
Ipak, smatra da je vjerojatno da je Mengele bio u Švicarskoj 1961. godine.
Mnogi povjesničari strahuju da će dosjei biti značajno redigirani i da će dobiti dokumente koji su više crni nego što otkrivaju podataka.
Mengele je desetljećima bio predmet misterija, glasina i teorija zavjere.
Nikada nije uhićen, a kamoli osuđen za svoje strašne zločine. Kad je umro u Brazilu 1979. godine, pokopan je pod lažnim imenom. Ali glasine su se nastavile širiti. Godine 1985. njegovo je tijelo ekshumirano, a konačno je 1992. DNK testiranje potvrdilo da je tijelo njegovo.
-
Kampanja na društvenim mrežamaEuropski uvjeti rada i duplo veća plaća - u Hrvatskoj: Oni upravo ovako privlače mlade zaposlenike
-
objavljen razlogOtkazan je veliki domoljubni spektakl koji se trebao održati u Dugopolju!
-
hrvati su ga obožavaliSjećate se Antimona? Evo gdje je dva desetljeća nakon Večernje škole
