Rasprava je počela kad je socijaldemokratski ministar rada Olaf Scholz u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika "Bild" iznio pojedinosti Vladina izvješća o materijalnom stanju stanovništva, o kojem bi Vlada službeno trebala raspravljati tek potkraj sljedećeg mjeseca.
Pročitajte i ovo
Iz izvješća proizlazi da 13 posto njemačkih građana živi ispod granice siromaštva, a još 13 posto se samo zahvaljujući raznim oblicima državne pomoći, poput dječjih naknada ili naknada za nezaposlene, održava iznad granice siromaštva.
Siromašnim se smatraju svi oni koji, u jednočlanu kućanstvu, raspolažu sa 781 eurom na mjesec, što je 60 posto prosječnog prihoda u Njemačkoj.
Ministar rada Scholz je stoga zatražio promjenu socijalne politike, uvođenje najniže plaće i povećanje poreza za bogate, čemu se protive demokršćani.
"Najgore je što mnogi građani, unatoč tomu što svaki dan odlaze na posao, žive u sjeni prijetećeg siromaštva", rekao je Scholz. Zaključio je da su primanja u nekim djelatnostima toliko niska da je država prisiljena tim djelatnicima plaćati dodatnu nadoknadu kako ne bi pali ispod granice socijalno ugroženih.
SPD-ov koalicijski partner na saveznoj razini, demokršćanska Unija CDU/CSU, optužila je Scholza za "nešportsku igru".
"Objavljivanje povjerljivih detalja izvješća u javnosti i to prije nego su o njima obaviješteni ostali članovi kabineta te istodobno guranje nekih socijaldemokratskih zahtjeva, poput minimalca, jako miriše na predizbornu kampanju", rekao je glavni tajnik CDU-a Volker Kauder aludirajući na sljedeću izbornu godinu.
Prijevremeno objavljivanje u medijima izvješća o materijalnom stanju zateklo je i ministricu obitelji Ursulu von der Leyen (CDU). "To je vrlo neuobičajan način objavljivanja takvih dokumenata i nedopustivo je da je o tomu saznam iz novina", poručila je von der Leyen.
Oporbene stranke i vodeći sindikati su za sve veću razliku između bogatih i siromašnih slojeva društva optužili vladajuću koaliciju i njezinu politiku "sijanja socijalnih razlika".
Analitičari predviđaju da će socijalne teme, poput uvođenja minimalca ili povišenja poreza za bogate, vladati predizbornim kampanjama sljedeće godine.
Sve više Nijemaca odlazi u emigraciju
Prošle je godine iz svoje domovine emigriralo 165.000 Nijemaca što je šest posto više nego prethodne godine, a glavni razlozi emigracije su gospodarski uvjeti, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u ponedjeljak.
"Najviše Nijemaca iseljava u Švicarsku, Sjedinjene Američke Države te Austriju i Poljsku", stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku. Time je broj iseljenih građana Njemačke od 2001. u stalnom porastu.
I dok je još donedavno glavni razlog za emigraciju iz Njemačke bila želja za avanturom, posljednjih godina razlozi su u najvećem broju slučajeva gospodarske prirode, izvješćuje njemački Crveni križ koji je pokrenuo savjetodavne urede za one koji planiraju napustiti Njemačku.
Emigracijom su posebice pogođena neka visokokvalificirana zanimanja poput liječnika. Njima se, za razliku od inženjera kojima su se uvjeti zapošljavanja zbog trenutnog gospodarskog uzleta popravili, položaj nije promijenio tako da je i dalje primjetan pojačan odljev liječnika u Veliku Britaniju i skandinavske zemlje, gdje liječnici zarađuju osjetno više nego u Njemačkoj.
Humanitarne organizacije koje iseljenicima pružaju savjetodavnu pomoć upozoravaju na prepreke koje se njemačkim iseljenicima često nalaze na putu u bolju budućnost. Tako, primjerice, mnogi i u inozemstvu očekuju iste socijalne standarde kao i u Njemačkoj, što često nije slučaj.
Njemačka je, povijesno gledano, zemlja s najvećim brojem iseljenika, a krajem 19. i početkom 20. stoljeća je samo iz luka Hamburg i Bremerhaven iselilo preko 5 milijuna Nijemaca.
